Nacisti su je otpustili i šikanirali. Postat će poznata kao ‘majka atomske bombe‘ i žena kojoj je učinjena povijesna nespravda

Jedno od Hitlerovih predizbornih obećanja bilo je da će riješiti problem krize nezaposlenosti otvaranjem stotina tisuća radnih mjesta. Bili su to položaji koje su slučajno zauzimali žene i Židovi. Nacistička retorika inzistirala je na tome da etnički stranci i žene preuzimaju poslove koji s pravom pripadaju arijevskim muškarcima. Dva cilja nacista, smanjenje nezaposlenosti muškaraca i rast njihove arijske rase, imala je jedno jedino rješenje: ograničavanje uloga žena u javnosti, navodi Olivia Campbell u knjizi "Sisters in Science: How Four Women Physicists Escaped Nazi Germany and Made Scientific History" ("Sestre u znanosti: Kako su četiri fizičarke pobjegle iz nacističke Njemačke i ušle u znanstvenu povijest"). U knjizi se Campbell, poznata američka znanstvena novinarka, bavi sudbinom četiri njemačke fizičarke, Lise Meitner, Hedwig Kohn, Herthe Sponer i Hildegard Stücklen, koje su izgubile akademske pozicije nakon dolaska Hitlera na vlast zbog svoga židovskog podrijetla ili antinacističkih osjećaja te su morale napustiti Njemačku.

Kako je Lise Meitner ostala bez Nobela?

Lise Meitner rođena je u Beču u židovskoj obitelji više srednje klase. Od djetinjstva je pokazivala interes za matematiku i prirodne znanosti, a 1906. godine doktorirala je fiziku na Sveučilištu u Beču. Zatim se preselila u Berlin gdje počela raditi s kemičarem Ottom Hahnom koji je imao pozitivan stav o radu sa ženama.

Kad su tijekom Prvoga svjetskog rata muškarci mobilizirani, Meitner je dobila vlastiti laboratorij i titulu profesora u Institutu Kaiser Wilhelm za kemiju (današnji Institut Max Planck). Iako je Hitlerovim dolaskom na vlast ostala bez sveučilišne pozicije, ostala je u Berlinu sve do 1938. godine kada je uz pomoć danskog nobelovca Nielsa Bohra pobjegla u Švedsku.

No, nastavila je surađivati s Hahnom razmjenjujući pisma: on je radio eksperimente, a ona ih je teorijski objašnjavala. Tijekom jednog eksperimenta Hahn i Fritz Strassmann bombardirali su uranij-235 neutronima te kao jedan od produkata detektirali element barij. Rezultate su publicirali u prosincu 1938. godine, ali bez objašnjenja fenomena te ignorirajući doprinos Lise Meitner koju nisu niti spomenuli kao suradnicu na radu.

Ona je, međutim, u Švedskoj uz pomoć nećaka Otta Roberta Frischa došla do teorijskog objašnjenja: uranij-235 se hvatanjem sporog neutrona cijepa na dva fragmenta - jedan je atom barija, a drugi atom kriptona. Tu nuklearnu reakciju nazvali su fisija. Zatim su u veljači 1939. godine u Natureu objavili svoju teorijsku interpretaciju Hahnovih i Strassmannovih eksperimenata. Kako se tijekom fisije oslobađa velika količina energije, odmah je bilo jasno da se taj proces može iskoristiti u vojne svrhe, za razvoj atomske bombe.

Naslovnica knjige ‘Sisters in Science‘ američke znanstvene novinarke Olivije Campbell

Bacanjem atomskih bombi na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945. godine okončan je Drugi svjetski rat, a američki mediji tada su Lise Meitner nazvali "majkom atomske bombe". Otto Hahn je 1945. godine dobio Nobelovu nagradu za otkriće fisije, a Lise je ostala bez priznanja.

Tko je bila Hertha Sponer?

Rođena je u Neisseu (Nysa u današnjoj Poljskoj) 1895. u obitelji trgovaca. Najprije je postala učiteljica, a zatim je studirala fiziku na sveučilištima u Tübingenu i Göttingenu gdje je 1920. godine doktorirala. Godine 1925. dobila je stipendiju Zaklade Rockefeller koja joj je omogućila da godinu dana radi na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju. No, za njezin znanstveni i emotivni život bila je ključna suradnja s fizičarem Jamesom Franckom, profesorom na Sveučilištu u Göttingenu, koji je 1925. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Podrijetlom njemački Židov, Franck je netom nakon Hitlerova dolaska na vlast dao otkaz te sa suprugom i dvoje djece otišao u SAD gdje je 1936. dobio poziciju na Sveučilištu Duke u Sjevernoj Karolini. Iako nije bila židovskog podrijetla, Hertha Sponer je kao žena i protivnica nacizma 1934. godine dobila otkaz na Sveučilištu Göttingen te je počela raditi na Sveučilištu Oslo. No, 1936. je otišla u SAD na Sveučilište Duke gdje je predavala 30 godina. Nastavila je suradnju s Jamesom Franckom, a njihovo duboko prijateljstvo preraslo je u romansu. Nakon smrti njegove žene Hertha i James su se vjenčali i doživjeli su istinsku sreću.

Tko je bila Hedwig Kohn?

Rođena je u Breslauu (današnji Wrocław u Poljskoj), tada jednom od najvećih gradova Njemačkog Carstva. Hedwig Kohn (1885. - 1964.) potjecala je iz imućne obitelji trgovca tkaninom. Od djetinjstva je pokazivala sklonost za znanost te je 1907. godine upisala studij fizike na Sveučilištu Breslau. Bila je tek druga studentica na studiju da bi 1913. godine postala prva žena u Njemačkoj koja je doktorirala fiziku. Njezin mentor angažirao ju je kao asistenticu na sveučilišnom Institutu za fiziku i njezina se karijera uspješno razvijala. Treća je žena, uz Lise Meitner i Herthu Sponer, koja je postala sveučilišna profesorica fizike u Njemačkoj.

No, sve se promijenilo kad je 1933. godine Hitler došao na vlast: Hedwig je bila među 1200 Židova otpuštenih s njemačkih sveučilišta na kojima je tada bilo oko 6000 zaposlenika. Do kraja 1933. gotovo polovica otpuštenih sveučilišnih nastavnika pobjegla je iz zemlje. Hedwig je ostala u rodnom gradu izdržavajući se povremenim poslovima koje je radila za industriju, a kako nije bila udana, živjela je s bratom i nećakinjom. No, nakon Kristalne noći 1938. godine ostala je bez prihoda i nije bilo ugodno živjeti u Breslauu čija se nekad brojna i utjecajna židovska zajednica prepolovila. Kad je 1940. godine postalo jasno da je pitanje dana kad će biti deportirana u logor, Hedwig Kohn je pobjegla u SAD gdje je predavala na Ženskom koledžu Sveučilišta Sjeverne Karoline i koledžu Wellesley u Massachusettsu. Nakon povlačenja iz nastave 1952. godine postala je znanstvena suradnica na Sveučilištu Duke u Sjevernoj Karolini. Umrla je u dobi od 77 godina, a iza nje su ostali brojni znanstveni radovi koji su bili citirani čak i u 2000-im godinama.

Tko je bila Hildegard Stücklen?

Hildegard Stücklen (1891. - 1963.) rođena je u Berlinu u obitelji tvorničara. Baš kao i Hertha Sponer s kojom se sprijateljila tijekom doktorata, Hildegard nije bila Židovka, nego je potjecala iz njemačke protestantske obitelji. Doktorirala je fiziku 1919. godine na Sveučilištu u Göttingenu, a zatim je otišla u Zürich gdje je 1931. stekla zvanje predavača. Kada je Hitler preuzeo vlast u Njemačkoj, ona se upravo vratila u Švicarsku nakon godinu dana u Americi čijom se akademskom kulturom oduševila. No, s dolaskom Hitlera na vlast tisuće njemačkih izbjeglica potražile su sreću u Švicarskoj koja je zatim donijela nove useljeničke zakone pa je Hildegard ostala bez vize. Uz pomoć Švicarske udruge sveučilišnih žena 1934. godine pobjegla je u SAD gdje je postala prva njemačka profesorica fizike koja je pobjegla od nacista. Najprije je predavala fiziku na ženskom koledžu Mount Holyoke u Massachusettsu, a zatim na privatnom ženskom koledžu Sweet Briar u Virginiji gdje je otišla u mirovinu 1956. godine. Četiri godine poslije vratila se u Njemačku gdje je umrla 1963. godine.