Jednu ili više knjiga u godinu dana pročitao tek svaki drugi Hrvat

Večeras, u sklopu Noći knjige, koja se ove godine održava virtualno s više od 200 programa, a čije je zaštitno lice patuljak Čituljak koji poručuje “S knjigom nisi izoliran!”, predstavit će se rezultati istraživanja o navikama čitanja i kupovine knjiga u Hrvatskoj.

Istraživanje je za Hrvatsku provela i izvještaj pripremila Kvaka - ured za kreativnu analizu, na čelu s profesoricom psihologije Tamarom Kraus, a naručitelji su Hrvatska gospodarska komora, Zajednica nakladnika i knjižara i Zana - Udruga za zaštitu prava nakladnika.

U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, prema kojima je samo 42 posto Hrvata pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana (što je bio znatan pad u odnosu na 2018. godinu, kada je taj udio iznosio 56 posto), najnovije istraživanje govori da je prošle godine jednu knjigu u godinu dana pročitalo 49 posto ispitanika, sedam posto više nego lani.

Usporedbe radi, istraživanje koje je proveo Pew Research Center pokazalo je kako 27 posto odraslih Amerikanaca nije pročitalo knjigu u godinu dana. Međunarodna istraživanja pokazuju kako ljudi dnevno konzumiraju više riječi nego ikada, i do 100 tisuća dnevno, no kroz druge sadržaje.

Istraživanje je provedeno u prvoj polovici prošlog mjeseca, do 17. ožujka, dio na terenu, a dio telefonski zbog koronavirusa. Istraživanje otkriva i da je najviše onih koji pročitaju dvije knjige godišnje. Vjerojatnost da su sugovornici pročitali knjigu statistički će se povećati u razgovoru sa ženskom osobom te s osobom između 26 i 35 godina, visokoobrazovanom i tamo gdje su prihodi kućanstva viši od devet tisuća kuna.

Također, ako ispitanik živi u Zagrebu ili okolici, Istri, Primorju, Gorskom kotaru. Najviše ljudi knjige i dalje posuđuje u knjižnici, njih 44 posto, što pokazuje lagani trend pada, jer je do prije nekoliko godina više od polovice njih knjige nabavljalo prvenstveno na takav način. Prošle je godine 38 posto ljudi do knjige došlo kupovinom, 26 posudilo kod prijatelja, 20 posto dobilo na poklon, a osam posto je knjige fotokopiralo ili nabavilo s interneta.

Najviše se pri tom čita beletristika, slijede publicistika i stručne knjige, priručnici, pa dječje knjige, umjetnost, strip. Najviše knjige kupuju visokoobrazovane osobe, njih 46 posto, a 36 posto su u dobi između 26 i 35 godina. Od onih koji knjige kupuju najviše ih, čak 47 posto, knjige kupuje u knjižarama. Lagani trend pada pokazuje kupovine knjiga na kiosku, a lagani trend rasta kupovina preko interneta.

Kako se nadalje pokazalo istraživanjem koje je provela Kvaka, trend kupovanja knjiga na popustu se nastavlja, iako se u zadnje tri godine ustalio. Naime, i dalje nešto više od polovice, 54 posto, ljudi kupuje knjige na popustu. Od onih koji knjige ne kupuju, 43 posto će reći da ih ne zanimaju, 20 ih posto posuđuje u knjižnici, a 19 posto navodi financijske razloge.

Sadržaje na internetu čita 67 posto populacije, najviše osobe od 26 do 45 godina. Najtraženiji su sadržaj na internetu dnevne novine, 55 posto. Tek devet posto ljudi, najčešće mlađa populacija, čita e-knjige, a kupuje ih dva posto.

Jedan je od zaključaka novog istraživanja i sljedeći: “Iako posjećenost promocija knjiga nije velika niti se hrli u nabavu dobre knjige stavljajući njezinu cijenu u drugi plan, pozitivna je činjenica što se knjiga još uvijek doživljava kao izvor znanja.” Također, za samo 16 posto ljudi je važno da što prije, bez obzira na cijenu, nabave dobru knjigu kad čuju za nju, dok se 66 posto se ne slaže s tom tvrdnjom.