Jean Mattern: Objavljujemo svjetske klasike pa nam se ne događaju loše godine

ZAGREB - Gallimard, izdavački kolos iz Francuske, sljedeće će godine proslaviti sto godina postojanja. U tih sto godina za njih je objavljivalo čak osamnaest nobelovaca, a njihov katalog danas obuhvaća samo najveća imena francuske i svjetske književnosti, ukupno 25.000 naslova. Gallimard je od svojih početaka prvenstveno zainteresiran za najveće domete u književnost, pa novi naslovi ne čine osnovnu djelatnost ove izdavačke kuće.

Ipak, godišnje izbace oko 1500 novih izdanja, a ovotjedni je posjet Hrvatskoj Gallimardovog glavnog urednika za stranu književnost, Jeana Matterna, bio prilika da pojasni izdavačku politiku svoje kuće. Osim toga, Mattern je nakon dugo godina uređivanja najednom i propisao, a njegov je roman “Kiralyjeve toplice” nedavno objavila zaprešićka Fraktura. Odluka, kaže, nije bila racionalna.

Izgubljena biografija

- Nikada nisam htio biti pisac, ali sam u jednom trenutku osjetio da imam priču koju treba ispričati. Kad sam je konačno napisao, dugo je stajala u ladici. I samo me je jedne noći probudila odluka da taj posao ipak treba dovesti do kraja. Naposljetku je knjiga postigla uspjeh kojemu se nisam nadao. Hrvatsko izdanje je njen sedmi prijevod. Roman se u pozadini svoje naracije bavi i problemom prevođenja.

Glavni lik je prevoditelj koji radi na novom prijevodu Mannovog “Doktora Fausta”, no svoju vještinu više nije u stanju odijeliti od svoje osobe, pa ju koristi i privatno za besramne manipulacije. Mattern će reći da je to tako u svijetu riječi, da je svaki posao s njima već manipulacija.

- Cijeli je roman na neki način posvećen potrazi za prikladnim riječima. Da bi ih pronašao, glavni junak prevodeći manipulira riječima drugih. To je cijeli njegov život, međutim, kada mu se rodi dijete on shvaća da tu njegova vještina više ne pomaže. No, roman je dijelom potraga i za mojom izgubljenom biografijom, jer su mi roditelji podrijetlom iz Istočne Europe kao i roditelji glavnog lika. Ja sam rođen u Francuskoj 20 godina nakon rata, ali tada je željezna zavjesa već bila spuštena preko granica Istočne Europe.

Moji roditelji nisu mogli putovati u Rumunjsku, odakle su rodom, pa me nikad nisu ni naučili svoj jezik, smatrali su da od toga nema koristi. Zbog toga sam cijeli život osjećao gubitak, pa je i ovaj roman pokušaj da se to izgubljeno opet pronađe. Ipak, nije loše pronaći ni ovu biografiju koju ima kao urednik u Gallimardu. To je danas izdavačka kuća s najvećim katalogom na svijetu. Do takvoga se statusa ne dolazi preko noći, nego preko stoljeća.

Pametan koncept

- Duga je to priča, traje već stotinu godina. Kuću su 1911. godine osnovali Gaston Gallimard i pisac André Gide, i već im je od početka bilo jasno da se izdavaštvom žele baviti na duge staze. To se, doduše, može samo s odgodom profita, ali mi danas zbog te odluke imamo u svom katalogu sve najvažnije francuske klasike 20. stoljeća kao što su Antoine de Saint-Exupéry , Albert Camus, Jean-Paul Sartre ili André Gide. Cijeli taj književni kontingent čitatelji upoznaju upravo preko Gallimarda, a ti su autori i lektira u Francuskoj, pa je to u konačnici bila dobra poslovna odluka.

Dakako, mi izdajemo i svjetske klasike kao što su Hemingway , Faulkner ili Mario Vargas Llosa . Politika je kuće da su naslovi iz kataloga uvijek dostupni, što je pomalo riskantno i skupo, ali se u konačnici isplati. Prodaja starih kataloških naslova čini gotovo 70 posto našeg godišnjeg prihoda. Zato mi u Gallimardu ne znamo za lošu godinu - kaže Mattern.

Izvan dosega

Pa iako Gallimard godišnje iskrca 1500 novih naslova na tržište, hrvatskim je piscima i on kao izdavač ali i cijela Francuska kao publika uglavnom izvan dosega.

- Ja ne mislim da je tako teško naći izdavača u Francuskoj. Osim toga, ova nova Hrvatska je vrlo mlada zemlja, tek je petnaest godina prošlo otkako je izborila svoju samostalnost, pa su nam vaše književne prilike relativno nepoznate.

Doduše, u Francuskoj je bilo dosta prijevoda iz tadašnje Jugoslavije, samo što je onda ljudima bilo svejedno je li neki pisac hrvatski, srpski ili bosanski. Nama je to bila jugoslavenska književnost, pa smo tako u Gallimardu izdavali i Danila Kiša, Mešu Selimovića i Davida Albaharija. Ali, evo, već sljedeće godine objavit ćemo u Gallimardu roman “Sonnenschein” Daše Drndić - kažer Mattern.