I ove godine u povodu Interlibera Jutarnji list izdao je posebni magazin za kulturu, koji je, kao i lani, ponajviše orijentiran prema knjigama, ali uz teme i iz drugih domena, od slikarstva, filma i TV serija do jazz i pop muzike... Četvrti je to broj magazina M, a drugi "interliberski", koji je od danas u prodaji na kioscima te na samom Interliberu, na štandovima Školske knjige, po cijeni od sedam eura.
I ovaj put magazin, na čak 252 stranice, donosi tekstove renomiranih spisateljica i pisaca, kao i vodećih autorica i autora Jutarnjeg lista. Vodeći se reakcijama na prošlogodišnji, opet smo vam pripremili ekstenzivan pregled sajamskih noviteta, veći nego lani; radi se, ovaj put, o više od 600 naslova beletristike, publicistike, znanstvenih djela, memoara, izdanja za djecu, knjiga o samopomoći itd. Riječ je o svakako najiscrpnijem vodiču kroz nakladničke "prinove", koji bi ljubiteljima knjiga na njihovom krstarenju među štandovima u potrazi za željenim romanima, historiografskim monografijama ili slikovnicama, kako tko, mogao biti najkorisniji vademecum na tom putovanju.
U magazinu ćete, jednako kao i prošle godine, naći i pregršt priča, sjećanja i analiza, eseja i ispovijesti, ali i nekoliko ekskluzivnih odlomaka najnovijih prijevoda koji izlaze upravo za Interliber. David Szalay, hvaljeni britanski književnik, recentni dobitnik nagrade Booker, bit će glavni gost ovogodišnjeg sajma knjiga, a specijalno u povodu svoga gostovanja, koje je najavljeno za srijedu, dao je našoj suradnici Ivani Vašarević veliki intervju o svojem nagrađenom romanu "Tijelo". U povodu pak ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Anne Carson četvero hrvatskih pjesnikinja i pjesnika, vezanih uz njezino stvaralaštvo – Sanja Baković, Ana Brnardić, Miloš Đurđević i Miroslav Kirin – pokušali su, svatko za sebe, odgovoriti na pitanje: "Što je nama Anne Carson".
I u ovom broju, pod zajedničkim naslovom "Izvučeno iz sjećanja..." niz autorica i autora bavi se knjigama koje su im u najranijoj mladosti značile prekretnicu odnosno ostavili im trajni emotivni pečat. Ovogodišnja dobitnica nagrade Gjalski za roman "Duhovi zemlje" Sibila Petlevski napisala je esej o trima romanima koji su joj obilježili godine školovanja – redom "Quo vadis" Henryka Sienkiewicza, "Majstor i Margarita" Mihaila Bulgakova te "Mladost umjetnika" Jamesa Joycea. Želimir Periš sjetio se knjige koju je, kako kaže, "čitao tisuću puta, a mogao je i još", a riječ je o "Zagonetki Maja" Raymonda Montgomeryja, jednoj od prvih interaktivnih priča u kojima čitalac sam odlučuje u kojem će smjeru krenuti radnja. Zoran Ferić iz zaborava izvlači jedan od najvažnijih američkih romana 20. stoljeća, "Svijet po Garpu" Johna Irvinga, a Nora Verde govori o dječjem klasiku "Junaci Pavlove ulice" Ferenca Molnára, romanu u kojem "i muškarci plaču, ali to ne umanjuje njihovo junaštvo". Dorta Jagić donosi panoramu naslova oko kojih se vrtložila njena čitalačka strast, počevši od slikovnice "Leteći kovčeg" Hansa Christiana Andersena, do knjige "Kozmos" Carla Sagana.
Jurica Pavičić pozabavio se tektonskim lomom u prikazima Mediterana u filmovima, romanima, pričama, koji je pratio prijelaz stoljećâ: od idiličnih prikaza bezbrižnog života u stilu grka Zorbe, sredozemni "way of life" dospio je do opskurnih, dramatičnih – socijalnih ili obiteljskih – priča u postindustrijskoj okolini i svijetu u kojem je turizam postao "sve".
U velikom eseju o traumi i književnosti Jadranka Pintarić analizirala je kako se topos emotivno bolnih, ekstremnih događaja – od ratnih i logoraških trauma do seksualnog zlostavljanja – realizira i prerađuje u književnim djelima, od Homera do danas. Dubravka Dulibić-Paljar, profesorica na kroatistici Filozofskog falkulteta u Puli u čijem je polju znanstvenog interesa uz ostalo i istraživanje fenomena djevičanstva u hrvatskoj književnosti, napisala je znanstvenopopularni tekst o ulozi djevičanstva u najnovijim narativnim djelima, bili to ljubavni romani ili serije odnosno filmovi nastali po njima, kao što su "Pedeset nijansi sive" i "Bridgerton".
Povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović otkriva stari-novi svijet narativnog slikarstva, koje, sudeći po najnovijim kretanjima, nije nimalo zamro pred navalom apstrakcije i konceptualne umjetnosti, a književnica i novinarka Tanja Tolić predstavlja "Call it evil", novi, netom u SAD-u objavljen naslov Susan Neiman, autorice hita "Woke nije lijevo", u kojem se ta američka filozofkinja zalaže o povratku riječi "zlo" u javni govor.
Magazin ovaj put donosi i dva autobiografska eseja. Tomislav Čadež u velikoj ispovijesti kazališnog kritičara kombinira sjećanja na vlastite odlaske u teatar, počevši od kraja 1980-ih, s mijenama kazališne estetike tokom svih tih desetljeća. Aleksandar Dragaš pak, kao jedan od vodećih rock kritičara u zemlji, otkriva svoju manje poznatu stranu – ljubav prema jazzu.
Na samom kraju ovogodišnjeg magazina kolumnistica i novinarka Pavica Knezović Belan daje panoramu nekoliko desetaka književnih naslova što ih je čitala ove godine, uz detaljne komentare koji se često razlikuju od unisonih pohvala pojedinih romana.
I ovaj put uveli smo rubriku u kojoj nas je nekoliko spisateljica i pisaca – Marko Grčić, Ivana Šojat, Ante Tomić i Eda Vujević – ugostilo u svojim bibliotekama otkrivajući nam ne samo koliko knjiga imaju, nego i po kojem kriteriju jedne naslove zadržavaju, a druge ne, te koju bi knjigu najradije imali, a nemaju je.
Magazin donosi i nekoliko ekskluzivnih ulomaka knjiga koje izlaze baš za Interliber. Iz biografije The Beatlesa "John & Paul" Iana Leslieja, ispripovijedane kroz priče o stvaranju pojedinih njihovih pjesama, donosimo poglavlje o nastanku hita "Yesterday", a iz najnovijeg romana Elizabeth Strout "Ono što prešućujemo", koji se našao u finalu ovogodišnjeg Bookera, nekoliko uvodnih poglavlja priče o profesoru Artieju Damu koji se, mada je izvana sve savršeno, bori s osjećajem izoliranosti. U magazinu ćete naći također i ulomak jedne od globalno najiščekivanijih knjiga godine, "Protokoli: Korisnički priručnik za ljudsko tijelo" Andrewa Hubermana, profesora na Stanfordu i autora popularnog podcasta "Huberman Lab".
Atraktivnost četvrti broj magazina M duguje, svakako, brojnim fotografima Cropixa koji su svojim profesionalnim okom i iskustvom pridonijeli posebnosti ovog izdanja, kao i art direktorici Vesni Veselić, koja je zaslužna za grafičku, vizualnu stranu. U svojstvu urednika ove revije, poželio bih da vam naše izdanje unese i malo boje u jesenske večeri kao što će to, uostalom, svakako učiniti i jedinstveni bazar na Zagrebačkom velesajmu koji nudi najvažniju sporednu stvar u životu koja nije nogomet – naime, knjige.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....