Péter Nádas, mađarski ali i svjetski klasik, na Interliberu. Vijest je koja me kad sam je načula, dok to gostovanje i nije bilo sasvim izvjesno, baš jako razveselila. Doduše, inicijativa je bila mađarska, oni su željeli biti Zemlja u fokusu ovogodišnjeg Interlibera. Dobro organizirani puno su napravili da se mađarska književnost ove godine predstavi na zagrebačkom sajmu knjiga. S jedne su strane svoje odradili već dugo jako agilan Mađarski kulturni institut Liszt i mađarska agencija Petőfi, kojoj je fokus na promoviranju mađarskih autora izvan zemlje, na poticanju prijevoda; svoj su dio napravili i hrvatski izdavači, a Fraktura je dovela Nádasa.
Za iduću se godinu dogovara Belgija. Možda to znači da će nam doći neki od njihovih izvrsnih stripaša ili, recimo, Stefan Hartmans.
"Jako je važno da se ovako, na vrijeme, krene dogovarati koja će zemlja biti u fokusu, bilo bi idealno kad bismo već sada znali zemlju partner za 2026., jer to onda znači i da se nakladnici mogu pripremiti što se tiče izdavanja knjiga", upozorava, netom što je otvoren ovogodišnji Interliber, Seid Serdarević, suvlasnik Frakture.
Nije to bilo jednostavno napraviti u (pre)kratkom roku, jer mađarski je jezik s kojeg nemamo puno prevoditelja. Ovih je dana OceanMore objavio Sándora Jászberényija "Kintsugi: svatko tuguje na svoj način", Mizantrop "Pohvalu melankoliji" Lászla Földenyia, Poetika je pak s knjigom "Naslijeđena sudbina" mađarske psihoterapeutkinje Noémi Orvos-Tóth, koja također dolazi u Zagreb, pojačala nišu neanglosaksonskih autora popularne psihologije.
Već i nekim pomacima ranijih godina dojam je da se pod krovovima Zagrebačkog velesajma u studenome drugačije živi literatura, da nije riječ samo o rasprodaji izdanja koja stoje po skladištima izdavača.
Kvantitet nikad nije bio problem Interlibera, privuče 120.000 ljudi. U ovoj je zemlji najveći sajam - sajam knjiga, nema niti jednog drugog, čak ni gospodarskog ili turističkog, koji u tako kratko vrijeme okupi toliki broj posjetitelja.
"To govori da je knjiga važna i da se u nju isplati ulagati, da je Interliber manifestacija koja može privući i širu publiku i vrlo raznolike goste", komentira Ivan Sršen, vlasnik Sandorfa.
"Interliber danas ima i vidljiv utjecaj na čitateljsku publiku, donekle formira i ukuse, postaje i važna društvena manifestacija.
Godinama gledam kako stripovska publika dolazi na Fibrin štand, ti ljudi koji tamo hodočaste čekaju priliku da na Interliberu vide sva njihova izdanja na jednome mjestu, da popune svoje kolekcije. To onda ima i neku dodatnu funkciju, jer tamo se i informiraju o onome što će tek izaći, kao i o naslovima koji su propustili", dodaje.
Sandorf je kuća pažljivo odabranog, specifičnog izdavačkog programa.
"Nas je publika na Interliberu prepoznala prije četiri-pet godina kao izdavača s profiliranim izborom naslova.
Prate što objavljujemo u raznim bibliotekama, recimo ljubitelji književnosti prate što mi objavljujemo u našoj ediciji povijesti, filozofije, i obratno. Na Interliberu svake godine novi čitatelji puno pitaju što će novo izaći u Sandorfu, a to je ono najbolje što se može dogoditi izdavaču. Znači, nije prvo pitanje kad će izaći novi naslov tog i tog autora ili kad će izaći novi nastavak u toj i toj biblioteci, nego što će novo izaći u Sandorfu." Ove godine, netipično za Sandorfov program, imaju jezični priručnik "Jezični savjetnik za 21. st." koji privlači pažnju čitatelja.
Sršen će na štandu Hena com za sebe kupiti Han Kang. "Važno mi je da imam sat-dva u toj cijeloj gužvi da mogu obići izdavače. Han Kang nisam čitao, ali supruga prati dalekoistočnu književnost, i ona mi je rekla da je knjiga odlična, zanima me pročitati, da vidim o čemu se radi."
Hena com je, uz nobelovku Han Kang, posljednjih godina objavila knjige desetak korejskih autora, to je nakladnik koji je Hrvatima i otvorio prozor u suvremenu korejsku književnost.
Krenuli su s "Vegetarijankom", nakon što je Han Kang za nju 2018. dobila Bookera, potom su objavili njezina "Ljudska djela", kod nas je bila jako čitana "Molim te pazi na mamu" Kyung-sook Shin.
"Kad je dobila Nobela, mi nismo imali ništa na skladištu, a interes je bio veliki. Nismo imali ni iskustva s Nobelovom nagradom pa nismo znali da ljudi tako dobro reagiraju. Uspjeli smo, evo, ponovo objaviti njezine knjige, obnovili smo prava u praktički rekordnom roku!", kazuje Nermina Husković, suvlasnica Hena com.
Što se tiče knjiga drugih izdavača, sigurna je da će "naći makar par minuta da odem do V.B.Z.-a i kupim Perišićev ‘Brod za Issu‘.
Ima puno knjiga koje nisam još stigla čitati. Jer, naš program je velik pa se po cijele dane samo time bavim. Ali, u Hrvatskoj imamo izvrsne domaće autore, meni je jedan od najdražih upravo Perišić."
Drago Glamuzina, glavni urednik V.B.Z.-a, nema dojam da se Interliber "nešto krucijalno mijenja, ali to je i dalje važno ili ključno mjesto u planovima svih nakladnika svake godine, jer tu se u par dana proda knjiga koliko u dva mjeseca.
Zajednica nakladnika i knjižara se trudi da se dogode i razni programi, i to je dobar pomak."
Na štandu V.B.Z.-a ističu se knjige Salmana Rushdieja i Ene Katarine Haler. Glamuzina komentira da mu je novi roman Ene Katarine Haler važan i kao uredniku i kao čitatelju. "To je jako dobro napisana knjiga i siguran sam da će odjeknuti. Bilo mi je važno da je objavljena sad, za Interliber. Isto kao što smo se jako trudili imati Rushdiejev ‘Nož‘, njegov recentni naslov, u izvorniku objavljen prije par mjeseci."
Što će Glamuzina kupiti na nekom tuđem štandu?
"Obično odem zadnji dan, u nedjelju, kad sve svoje stvari riješim, posvetim tih par sati isključivo tome da obilazim štandove i gledam što ću kupiti za sebe.
Najčešće su to stripovi na Fibrinom štandu, pa onda druge, razne, knjige. A, čini mi se da sam vidio, krajičkom oka, da je izašao Gombrowiczev ‘Dnevnik‘".
Potvrdno kimam, Disput je, vrlo profiliranim, pažljivim uredničkim odabirom Josipa Pandurića nedavno objavio "Dnevnik 1953-1969." Gombrowiczev je dnevnik vodio prvo kao emigrant u Argentini, zatim po povratku u Europu 1963., pa sve do smrti 1969.
Seid Serdarević, kaže, na štandu V.B.Z.-a kupit će Rushdiejev "Nož". "To je važna knjiga. Također me zanima novi roman Ene Katarine Haler, a uzet ću sigurno i novog Hararija kod Fokusa i Fossea kod Ljevaka. Nakladnička nam je scena vrlo živa."
Od Frakturinih knjiga, preporučuje, "Dobrostive" Jonathana Littella: "Jedna od najmoćnijih knjiga o pitanju zla i zločinstva."
Nenad Rizvanović, urednik u izdavačkoj kući Ljevak, iskreno se veseli što su objavili "Pisani svijet" Martina Puchnera.
"To mi je silno zanimljiva knjiga jer je drukčija od svega što je kod nas objavljivano. U toj je knjizi sadržano golemo znanje o pisanim knjigama, vrsno izloženo, mislim da to mogu čitati svi i da će svi naći unutra nešto.
Iz te sam knjige baš puno naučio. Vrlo je promišljeno napisana, s velikim znanjem, ma užitak je čitati takvu knjigu."
Pričamo o brojkama i čitanju. "Uopće ne mislim da se čita manje nego prije, samo se čita bitno drugačije. Ljudi nisu nikad ni pobjegli od knjige. Zadnjih godina žele kupovati nove naslove, manje dolaze na Interliber da bi pokupovali stare. Bez obzira na sve društvene probleme, imamo čitatelje koje ne trebamo podcjenjivati, znaju prepoznati dobar naslov."
Koji će dobar naslov kolega kupiti?
"Monografiju o Dori Pejačević koju je upravo izdala Školska knjiga."
Oko štanda Profila, a i općenito po paviljonima, puno je djece, roditelja s kolicima. Već prvo jutro otvorenja na Interliber su došle organizirano i neke škole, učenici nižih razreda. Dobar potez, jer tada je najmanja gužva.
Ivana Žderić, urednica u Profilu, iz njihove ponude po svom čitateljskom guštu izdvaja roman Ann Patchett "Tom Lake", priču koja se događa za vrijeme korone u obitelji koja u jesen bere jabuke, konačno su se okupili jer je doba pandemije. Spominje i putopis "Od Dnjepra do Jadrana". "Jasen Boko piše zabavno, a pametno, ima osjećaj za dramaturgiju, za ritam..."
Na njihovu se štandu ove godine traže Mile Kekin, Paula Hawkins, Dolly Alderton...
Što će kupiti kod drugih izdavača?
"Svake godine prođem štandove, Školska knjiga je objavila neke zanimljive knjige o mitologiji, V.B.Z. je objavio Márquez, Hemona ... Hemona jako volim. Petrine knjige imaju Julia Cortázara!"
Novi su naslovi na Interliberu sniženi do 20%, stari naslovi i do 70%, s tim da nakladnici starim naslovima, kad je riječ o formiranju cijena, mogu smatrati sve starije od godinu dana.
Danas će na Interliberu Péter Nadás pripovijedati o pisanju, "Pisanje kao profesija" (Xenia Detoni je prevela Nadása i Jászberényija) naslov je zbirke eseja u kojoj o pisanju pripovijeda tako da ga je - veselje čitati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....