53 posto Hrvata pročitalo barem jednu knjigu u protekloj godini, u porastu čitanje dječjih knjiga

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jučer je svečano otvorena šesta po redu manifestacija Noć knjige.

Ovogodišnje izdanje trajat će sveukupno četiri dana, kojima će okosnica biti obljetnica dovršavanja Judite Marka Marulića, koja se obilježava danas, a koja je poznata i kao Dan hrvatske knjige, te obljetnica smrti Williama Shakespearea i Miguela Cervantesa, koja se obilježava sutra kao Svjetski dan knjige i autorskih prava. Noć knjige obuhvatit će više od 500 sudionika u 234 grada Hrvatske sa više od 1000 prigodnih programa.

Blagi porast

Četvrti put u šest godina održavanja manifestacije u program će se uključiti i ustanove iz Slovenije i Crne Gore, a prvi put će sudjelovati i Bosna i Hercegovina. Na svečanom otvorenju među ostalim su govorili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tatjana Petrić, direktor Naše djece Slavko Kozina te predsjednica Čitateljskog društva Snježana Berak. Tamara Kraus iz istraživačkog instituta GfK predstavila je rezultate sada već tradicionalnog istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj, koje je prošli mjesec provedeno na tisuću ispitanika starijih od 15 godina.

Rezultati su pokazali da je 53 posto ljudi u Hrvatskoj pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana. Iako to Hrvatsku smješta u samo dno svjetske i europske statistike, Kraus je izrazila određenu dozu optimizma jer su rezultati pokazali porast u odnosu na prošlu godinu, kada je to činilo samo 47 posto Hrvata. Oni koji čitaju, u godini najčešće u ruke uzmu četiri knjige, najviše se čita u Zagrebu i Istri, a nešto manje u Slavoniji i Dalmaciji. Knjige kupuje 38 posto ljudi, dok ih ostatak posuđuje, bilo u knjižnici, bilo od drugih ljudi koji ih posjeduju. Najviše se i dalje čita beletristika, nakon čega slijedi publicistika i stručna literatura, a u porastu je čitanje dječjih knjiga i slikovnica.

Mladi su skloniji čitanju stranih autora, dok oni stariji ostaju vjerni domaćima. 15 posto ljudi čita na engleskom jeziku, najčešće stručnu literaturu.

Četvrtina Hrvata u posljednja je tri mjeseca kupila barem jednu knjigu te je i tu vidljiv porast u odnosu na prošlogodišnjih 19 posto. Na elektroničkim uređajima knjige čita nešto manje od 15 posto ljudi, dok ih 75 posto tehnologiju koristi za čitanje novina. Nešto više od polovice kupljenih knjiga bilo je na popustu.

Najbolji Talijani

Kraus je predstavila i istraživanje čitateljskih navika i na razini Europe i svijeta, koje je pokazalo da u čitanju prednjači Kina, gdje 86 posto ljudi barem jednom mjesečno pročita knjigu, dok su u Europi najnačitaniji Talijani, Rusi, Britanci i Španjolci, kod kojih knjigu mjesečno čita oko dvije trećine stanovništva.

Na svjetskoj razini najmanje čitaju ljudi iz Japana i Južne Koreje, dok u negativnoj statistici u Europi prednjače Nizozemska i Belgija.