BISKUP, MECENA i ZAGORKIN ZAŠTITNIK

200 GODINA OD ROĐENJA 'Ako netko zaslužuje da bude proglašen svetim, to je svakako Strossmayer'

Utemeljio je HAZU (tada Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti) 1868. godine te 1874. godine moderno Sveučilište u Zagrebu

Biskup Josip Juraj Strossmayer bio je istinski vizionar, čovjek ispred svoga vremena koji je smatrao da se mali narodi u svijetu mogu reprezentirati samo znanošću i kulturom, izjavio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić na simpoziju održanom jučer u Akademiji povodom 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera. Jednodnevni simpozij i svečana akademija posvećeni jednoj od najznačajnijih ličnosti Hrvatske u 19. stoljeću, okupio je vrsne poznavatelje lika i djela biskupa Strossmayera, utemeljitelja HAZU te modernog Sveučilišta u Zagrebu.

Briljantni govori

Josip Juraj Strossmayer (1815.-1905.) rođen je u Osijeku u kroatiziranoj njemačkoj obitelji. U Osijeku je pohađao pučku školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj završio je u katoličkom sjemeništu u Đakovu. Zatim je u Budimpešti pohađao visoko sjemenište gdje je 1834. godine stekao doktorat filozofije. Zaređen je 1838. godine, nakon čega je dvije godine proveo kao vikar u Petrovaradinu da bi 1842. godine doktorirao teologiju u Beču te postao profesor kanonskog prava na Sveučilištu u Beču. Na prijedlog bana Josipa Jelačića 1849. godine imenovan je đakovačkim biskupom te postao veliki mecena kulture i umjetnosti. Utemeljio je HAZU (tada Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti) 1868. godine te 1874. godine moderno Sveučilište u Zagrebu. Bio je i političar te je tako predsjedavao Narodnom strankom (1860.-1873.).

- Sjajni nastupi i briljantni govori đakovačkog biskupa na Prvom vatikanskom saboru 1869.-1870. pribavit će mu izuzetan ugled u katoličkom svijetu pa i šire, ali ga osobna slava i popularnost neće zaustaviti u iskrenom nastojanju da hrvatski narod bude otvoren prema drugima, prije svega južnoslavenskim narodima – rekao je akademik Franjo Šanjek koji biskupa Strossmayera smatra jednim od najvećih graditelja moderne Hrvatske. Akademik Nikša Stančić istaknuo je kako je u Strossmayerovu sustavu nacionalne ideologije središnje mjesto zauzimao hrvatski etnički i povijesni državni identitet. - Hrvate je smatrao dijelom slavenske i uže južnoslavenske etničke cjeline. U skladu s tadašnjim poimanjem prema kojemu jezik određuje nacionalnu pripadnost i shvaćanjem da su hrvatski i srpski standardni jezici, zasnovani na štokavskoj narječnoj osnovici, jedan jezik, Hrvate i Srbe smatrao je plemenima zasebne južnoslavenske cjeline – rekao je Stančić. Govoreći kao filozof o Strossmayeru kao duhu kršćanske slobode, akademik Branko Despot zaključio je da “ako netko zaslužuje da bude proglašen svetim, to je svakako Strossmayer”.

Otvaranje ženskih škola

Prof. Pero Aračić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu osvrnuo se na javnosti manje poznatu ulogu velikoga biskupa-prosvjetitelja u promicanju prava žena i njihove društvene uloge. - Strossmayer tvrdi da nema općeg društvenog napretka dok polovica društva ili naroda, odnosno žene čame u podčinjenosti, nepismenosti i isključenosti. Stoga traži otvaranje svih vrsta škola i za ženski rod te da se ženama omogući svekoliko napredovanje – rekao je Aračić. Naglasio je kako se Strossmayer posebno zalagao te poticao osnivanje svih vrsta ženskih škola. Biskup Strossmayer bio je veliki prijatelj prve hrvatske profesionalne novinarke i najčitanije hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke. Nakon što je saznao da je ona autorica članka o problemu mađarizacije u Hrvatskoj objavljenog 1896. godine pod muškim pseudonimom u Obzoru, Strossmayer je postavio Mariju Jurić Zagorku u redakciju kao političkog suradnika i referenta mađarsko-hrvatske politike. Sve do svoje smrti 1905. godine, biskup Strossmayer bio je Zagorkin zaštitnik u brojnim dramatičnim situacijama koje je kao žena doživjela u redakciji Obzora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:07