AKTUALNIJI NEGO IKADA

Vraća se ‘Mladež bez Boga‘: ‘Svjedočimo porastu vršnjačkog nasilja, depresije, desnog populizma‘...


 

 Marko Ercegović
Predstava nastala u koprodukciji ZKM-a i Montažstroja vraća se na repertoar jer je aktualna, društveno angažirana, pa i brutalna. Autor je Borut Šeparović

Mogu se svi praviti da taj društveni fenomen ne vide, ali jasno je u kojem duhu mnogi današnji mladi dišu, naročito mladići, s ošišanom kosom na kratko, u trenirkama, uglavnom u crnom, ima ih svuda, i intrigantna je ta njihova ‘nova moda‘ naročito ako se vizualno usporedi sa šarolikim mladim ljudima desetljećima prije, pa čak i navijačima, recimo s kraja 80-ih godina...

Obnova predstave "Mladež bez Boga", pet godina nakon premijere u Zagrebačkom kazalištu mladih, dolazi u vrijeme kada su se mnoge od tendencija i problema koje predstava istražuje, dodatno produbile u stvarnom svijetu. Ova suvremena postdramska interpretacija romana Ödöna von Horvátha, koja je također inspirirana djelima Franca Bifa Berardija, odražava današnju Europu suočenu s nihilizmom, socijalnim darvinizmom, bijelim kršćanskim identitetom i ekstremnom digitalnom generacijom.

image
Marko Ercegović

Riječ je o autorskom projektu osnivača Montažstroja, Boruta Šeparovića, koji je u "Mladeži bez Boga" stvorio potresnu sliku mladosti izgubljene u tehnologiji i društvenom sistemu koji ne nudi nikakve odgovore, već svojom usredotočenošću na potpuno lažne vrijednosti u mladima budi otpor koji vodi u... Predstava nastala u koprodukciji ZKM-a i Montažstroja vraća se na repertoar kao i dalje, kako kažu u kazalištu, nevjerojatno aktualna, društveno angažirana, provokativna pa i brutalna.

"Mladež bez Boga" na sceni je ZKM-a ponovo od 26. do 28. siječnja te tijekom veljače i ožujka.

Predstava je, kažu, od premijere naišla na odličan prijem publike i kritike. Izrazito izvedbeno zahtjevan komad, u promatraču nužno budi istinsku jezu nad mišlju da negdje u nekoj školi neki mladi čovjek pomišlja na masovni pokolj. U Šeparovićevoj režiji predstava preispituje raspad humanističke ideje zajednice, opsesiju samopromocijom i novom radikalizacijom, tematizira pitanja odgoja, obrazovanja i društvenog utjecaja fašizma na mlade, pružajući snažnu kontekstualnu važnost u trenutnom društvenom i političkom kontekstu.

image


Marko Ercegović

"Omogućuje publici da preispita svoje stavove i razumije dublje uzroke radikalizacije i nasilja u društvu. Digitalizacija i društvene mreže doprinijele su povećanju osjećaja otuđenosti i izolacije među mladima, često rezultirajući mentalnim oboljenjima kao što su depresija i anksioznost. Ovo odražava ključne teme predstave ‘Mladež bez Boga‘, one o usamljenosti i otuđenju mladeži u modernom društvu, što reflektira pesimističnu stvarnost, potaknutu globalnim događajima i osobnim tragedijama", tumači B. Šeparović.

Borut Šeparović kratko analiza događanja u pet godina od kada predstava nije igrala.

"Nažalost, možemo naglasiti njenu kontinuiranu relevantnost. Kao da je danas rađena. Pandemija Covida-19 dodatno je pogoršala mentalno zdravlje mladih. Izolacija i ograničene socijalne interakcije tijekom pandemije pojačale su unutarnje borbe i društvene pritiske s kojima se suočavaju mladi likovi u predstavi. Porast vršnjačkog nasilja, depresije, uzrokovano promjenama u društvenim normama i utjecajem interneta odražava surovost i agresiju koja se istražuje u predstavi. Ovo ukazuje na složene društvene dinamike i promjene u ponašanju mladih. Rast desnog populizma i politička polarizacija nalaze i dalje odjek u temama predstave koje se tiču fašizma i njegovog utjecaja na mlade", kaže Šeparović.

Mladež bez Boga nastavlja biti relevantna u svjetlu političkih i društvenih promjena u Europi, koje potiču radikalizaciju i manipulaciju u društvu. Obnova predstave dolazi u trenutku kada su se u svijetu dogodili mnogi slični incidenti. Uočljiv je obrazac gdje su mladi počinitelji izvodili teške napade, često u obrazovnim ustanovama, a neki su bili inspirirani prijašnjim tragičnim događajima ili pokretima na internetu.

"Izbjeglička kriza i promjena stavova prema izbjeglicama i danas reflektiraju globalne krize i njihov utjecaj na nacionalni identitet i suverenitet. Ekonomski i društveni izazovi, poput integracije izbjeglica i ekonomskih problema, potenciraju rast nacionalizma i radikalizma, što se također istražuje u predstavi. Situacija s desničarskim političkim strankama poput AfD-a u Njemačkoj i sličnim strankama diljem Europe odražava političku polarizaciju, a ti izazovi s kojima se suočavaju liberalne demokracije su u srži predstave", kaže Šeparović.

I nastavlja:

"Svi ovi događaji odražavaju ključne teme predstave, kao što su nasilje, radikalizacija mladih, utjecaj medija i digitalne kulture te posljedice obrazovnog i socijalnog okruženja. I postavlja ključno pitanje koje se tiče svih nas: što da se radi kada se čini da se ništa ne može učiniti", kaže redatelj Borut Šeparović.

image
Ranko Suvar/Cropix

U predstavi glume Rakan Rushaidat, Lucija Dujmović, Nikolina Prkačin, Ugo Korani, Ivan Pašalić, Bernard Tomić, Toma Medvešek i Boris Barukčić. Autorski tim su autor i redatelj Borut Šeparović čiji je i tekst u suradnji s Ivanom Vuković kao i dramaturgija. Scenski pokret potpisuje Damir Klemenić, scenografiju Borut Šeparović, Konrad Mulvaj, a video i multimediju MONTAЖSTROJ i Mitropa zvuk, glazbu MONTAЖSTROJ, Michel Corrette, Antonio Vivaldi, a kostimograf je Marta Žegura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:15