Šestan: Izgubili smo osam milijuna kuna i 60 posto publike. Ali, ako neko zakašlje, mora kući

U HNK Split došao je nakon godina na čelu karlovačkog Zorin doma - odakle su ga iz grada ispratili bajkeri kao počasna pratnja - s namjerama da učini umjetničku revoluciju u južnom nacionalnom kazalištu I pripadajućem mu ljetnom festivalu. Iskusnom Srećku Šestanu, koji je bio i glumac u Zadru, intendant u Rijeci te pomoćnik ministra kulture Bože Biškupića, pandemija je pokvarila velike ambicije. Splitsko ljeto održalo se u uspješnom plesu s virusom, ali u tekućoj kazališnoj sezoni- unatoč svim predostrožnostima I intendantovoj odluci od rujna da se opera, opereta I mjuzikl neće izvoditi- nekih je zastoja zbog bolesti bilo. Gotovo čitav studeni kazalište je bilo zatvoreno za publiku zbog jednog ili dva zaražena na Marulovim danima, u orkestru, u drami ili baletu.
Srećko Šestan poznat je kao kazališni intendant vrlo revan u poštivanju covid mjera. Vrlo se striktno drži pravila “jedan zaraženi, svi doma”, a pritom ne šalje ljude na bolovanje, već na rad od kuće. Svoj “Covid dnevnik” ispričao nam je, počevši od razdoblja prve karantene.
- U ožujku lani, kada je krenula karantena, ja sam već 12. tog mjeseca donio odluku da ne izvodimo predstave. Preventivno sam tjedan dana prije Stožera reagirao kako bih spriječio prodor virusa, unatoč tomu što smo u tom trenutku imali rasprodanu “Lepuricu” i “Bambinu”. Do 11. svibnja i prvih pokusa, snimili smo 33 online uradaka od kuće kao i online premijeru “Labuđeg jezera” od 14 minuta, uz sudjelovanje na Prvom online kazališnom festivalu jutarnji.hr. Dana 18. svibnja imali smo prvi u Hrvatskoj predstavu poslije lockdowna, igrali smo “Laponiju” po novim uputstvima. Tri izvede smo poklonili publici koja je toliko nakon lockdowna bila željna teatra da su u roku od sat vremena sve karte otišle, njih 450 – više od toga nije ni smio podijeliti.
Posljednja premijera opere koju je izveo splitski HNK bili su Čikešovi rođendanski “Lombardijci” na Splitskom ljetu. Kasnije, u redovnoj kazališnoj sezoni, Šestan se odrekao složenih glazbeno-scenskih djela, čak prije no što je to Stožer tražio.
- Na Splitskom ljetu i s boljom ljetnom epidemiološkom situacijom sve je prošlo glatko, osim “Ere s onoga svijeta” koji mojom odlukom nije išao u Vrliku jer se tamo dan prije planiranog gostovanja razbuktao virus. Zahvaljujem se publici koja je na Peristilu, u sjemeništu Nadbiskupije, u Kaštilcu te Sustipanu držala razmak.
U redovnoj kazališnoj sezoni smo se odrekli opera i mjuzikla, prije nego što je to Stožer tražio, jer se naprosto ne mogu poštivati mjere distance, ukoliko imate orkestar rupi i cijeli zbor na sceni. Isto tako, cijelu smo pretplatu zamrznuli zato što ne možemo garantirati mjesto pretplatničkoj publici po covid mjerama (oni vole imati baš određenu poziciju u gledalištu na koju su godinama naviknuli), kao ni realizaciju programa – naglasit će i da su u nedostatku velikih opernih naslova u Splitu imali manje koncerte i gala operne večeri.
Bolesnih među umjetnicima je bilo. Je li se tko zarazio u publici?
- Nije. Kad je riječ o umjetnicima, onog časa kada je neko smatrao da se nešto neobično s njim događa, poslan je doma i to prije testiranja. Zahvaljujem se epidemiolozima I Stožeru civilne zaštite koji su nam pomogli da spriječimo širenje zaraze. Otkazivao sam zbog zdravlja premijere, izvedbe, bez zadrški, preventivno – rekao je intendant koji je imao dramsku premijeru “Usidrenih” prema Elvisu Bošnjaku kao I Pinterov “Povratak”.
U jeku posljednjih epidemioloških mjera od prosinca orkestar radi u manjim grupama, a zbor će tek od prvog veljače raditi pokuse po dionicama.
Mjere za publiku, što je po zadnjemu sedam četvornih metara praznih oko jednog gledatelja, odrazile su drastično na broj posjetitelja.
- Splitski HNK ima prosječno preko 60 tisuća posjetitelja u redovnoj sezoni. U 2020. godini vidjelo nas je svega 27 tisuća I 500 posjetitelja, ne računajući Marulove dane i Splitsko ljeto. Dakle, gledatelja je sada preko 60 posto manje. Kazalište ima 651 mjesto. U svibnju smo mogli primiti 183 ljudi, a mi smo tu brojku smanjili na 150, iz opreza. Peristil je ljetos pao s 400 na 180 mjesta.
Danas, s mjerom od sedam četvornih metara po gledatelju, u parter stane 25, a u lože 50 ljudi, dakle 75 gledatelja po predstavi. Ali, njih 75 užasno su glasni. Ponekad imam osjećaj da je 1000 ljudi u dvorani koliko burno reagiraju - zahvaljuje se gledateljima na vjernosti, zorno predočujući i pad u inkasu.
- Pad u utršku od ulaznica u odnosu na 2019. godinu je ogroman! Trebali smo imati prihod od 10 milijuna kuna, u što računam i komercijalna iznajmljivanja dvorane i foyera. Spali smo, međutim, na dva milijuna prihoda koje najviše zahvaljujem Splitskom ljetu i prva tri mjeseca 2020. godine Riječ je o velikom odstupanju od planiranog za kazalište koje nema ni 50 milijuna kuna ukupnog budžeta. Zahvaljujem se Ministarstvu kulture koje nam nije smanjilo dotacije - kaže Šestan u čijem je kazalištu siječanj obilježila premijera moderne verzije “Labuđeg jezera” sa 16 plesača. Teško da će do kraja kazališne sezone biti neke opere na programu.
- Pa razmišljali smo o “Krabuljnom plesu”, ali već kasnimo s pripremama zbog mjera. Radimo zato male glazbene forme – odgovara Šestan.
Covid je došao baš kad se splitski HNK ekipirao u opernoj direkciji, gdje je šef Opere Jure Bučević, šef dirigent Ivo Lipanović I zborovođa Veton Marevci.
- Kriza nije nužno preduvjet zastoja. Treba se pripremati u međuvremenu. Cilj je osnažiti broj opera, opereta, mjuzikla. Želimo biti jaki muzički teatar, kao što je splitska opera nekoć i bila, kao što joj priliči. Publika se pomladila, sad je prosjek njezinih godina 35 godina i, pored Gotovca i Tijardovića, želim da teatar u željeznom repertoaru, lektirnom, koji se svake godine ponavlja barem s dvije izvedbe, ima i jednog jakog Verdija, Puccinija, Rossinija, Mozarta- otkriva Šestan.
Za Splitsko ljeto ima a, b i c varijantu koja će se aktivirati, ovisno o epidemiološkim mjerama. “Arheološka iskapanja kod sela Dilj” Ive Brešana, Mascagnijeva “Cavallieria rusticana”, balet “Veliky Gatsby”, neki su od naslova u opticaju.
HNK Split u finalnoj je konkurenciiji Zlatnog Studija s “Bambinom” koja se ne izvodi zbog prevelikog broja izvođača na sceni, a prethodno je bila kasica-prasica splitskog teatra
- “Bambina” će se igrati kad mine pandemija – rezolutan je intendant.
Unatoč svim nedaćama za kazališta u Covidu, HNK Split i obnavlja, u tijeku su radovi u teatru.
- Obnovili smo fasadu, lift. Lože smo prilagodili za publiku s invaliditetom. Početkom veljače, trebali bi početi radovi na trgu ispred teatra koji bi trebali biti gotovi do sv. Duje i naše premijere baleta “Esmeralda” – govori intendant.
Unatoč svemu nije zaboravio svoju prvu zamisao.
- HNK Split će biti centar kulturnog života od Senja do Dubrovnika. Ne odustajem od te ideje. Planiram surađivati s kazalištima u Zadru, što smo već učinili, zatim Šibeniku, Dubrovniku. Hoću da smo prisutnin izvan županije, po cijeloj Hrvatskoj, a i šire. Kao što smo doveli tri dirigenta, treba poboljšati i ostalu kadrovsku infrastrukturu - najavljue.
Boje li ga se u kazalištu?
- Hvala Bogu i Blaženoj Djevici Mariji, tražim poštovanje, ozbiljnost i odgovornost. A moja su vrata uvijek otvorena i za sve nedoumice i za opušteni kontakt nakon obavljenog posla – završava razgovor.