IZLOŽBA

Najzapaženiji radovi Duje Jurića do 11. veljače u zagrebačkom MSU

Piše:

Romina Peritz

Objavljeno: 03. veljača 2021. 08:15

MREŽA OPROSTORENE SLIKE; Zagreb, MSU, Avenija Dubrovnik 17;
Utorak - petak 11 - 19 h, sub i ned 11 - 18 h;
Izložba traje do 11. 2.; ulaznica 30 kn

U zagrebačkom MSU se ovih dana može pogledati izložba naslovljena "Mreža oprostorene slike"

Duje Jurić, pripadnik slikarske generacije stasale u prvoj polovini 80-ih godina prošlog stoljeća, koji se na hrvatskoj likovnoj sceni pozicionirao kao samozatajan, disciplinirani umjetnik, od početaka je vjeran slici kao mediju, ističu u zagrebačkom MSU gdje se ovih dana može pogledati njegova izložba naslovljena "Mreža oprostorene slike".

Jurićevi radovi sjeli su u MSU, koji je zahtjevan prostor za umjetnike, kao da ih je radio za tu izložbu, iako se predstavio svojevrsnim presjekom svoga stvaralaštva od 80-ih godina do danas. Nije to klasična retrospektiva, nego su odabrani najzapaženiji radovi. A na početku su oni najraniji, s prve Jurićeve izložbe održane 1984. godine u Galeriji Vladimir Nazor koji imaju "enformelni štih", slijede oni kubofuturistički, gdje je miksao avangardne pravce s početka stoljeća. Ima i dripinga, akcijskog slikarstva u tim slikama.

U njima se, reći će, još tražio i pokušavao naći neku formulu za svoje slikarstvo. U tim djelima još nema strogoće u koju je išao kasnije, u konstruktivizam i geometriju, kojima će ostati vjeran i prepoznatljiv sve do danas. Pa iako izložba počinje prvi radovima, ona dalje nije koncipirana strogo kronološki.

Kustosici izložbe Martini Munivrani u koncepciji je najvažnije bilo izdvojiti akcente, da i oni koji nisu imali dodira s njegovim radom mogu shvatiti dinamiku razvoja - na koji se način njegov opus mijenjao i razvijao i kako je došao do onoga što je on danas. Jurić je u nekim od radova osim za geometrijskim motivima posezao i za slovima, citatima pa i psovkama koje ispisuje na platnu, a između ciklusa imao je tzv. cezure.

Radio je i na odjeći, oslikavao razne predmete, ormare, vrata... - Kad govorimo o suvremenosti i onome što je suvremeno u slikarstvu, upravo je Duje Jurić primjer te suvremenosti kojoj težimo kad govorimo o klasičnim medijima - kaže kustosica izložbe.

Nastup Komornog orkestra HNK Split Mozartu u spomen

Koncert u povodu 265. obljetnice rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta održat će Komorni orkestar Hrvatskog narodnog kazališta Split u foajeu HNK Split, danas, s početkom u 18 sati.

Pod ravnanjem maestra Jure Bučevića, Komorni orkestar, pored dvije Mozartove serenade, izvest će i "Passacagliu" za gudački orkestar Krste Odaka. Opće je poznato da je cijelog svog kratkog i vratolomnog života Wolfgang Amadeus Mozart (1756. - 1791.) neshvatljivom lakoćom i predanošću svih darivao takvim glazbenim djelima, u kojima i danas mnogi lakše nalaze nebesko nego zemaljsko porijeklo.

Zato i nije neobično da ga je tankoćutni Čajkovski nazivao glazbenim Kristom. Najmanje što možemo učiniti, slaveći i nakon više od dva i pol stoljeća Mozartovo rođenje, jest da i mi njemu nešto darujemo. Ne bilo što, nego baš "Passacagliu" Krste Odaka (1888. - 1965.), stoji u najavi.

Molièreov klasik u Kerempuhu u režiji Dore Ruždjak Podolski

U zagrebačkom kazalištu Kerempuh večeras igra "Škrtac" J. B. P. Molièrea u režiji Dore Ruždjak Podolski i adaptaciji Tomislava Zajeca.

Klasik svjetske komediografije i komedija karaktera u ovoj aktualizaciji pronalazi mnoge dodirne točke s hrvatskom svakidašnjicom, a igraju Hrvoje Kečkeš, Josip Brakus, Maja Posavec, Filip Detelić, Iskra Jirsak, Linda Begonja i dr.

Djela Uroša Marovića mogu se razgledati još tri dana u Splitu

Slučajnim otkrivenjem slikarova zanimljivog i obećavajućeg opusa te priče o tragično prekinutom mladom životu i trajno unesrećenoj obitelji, Prokultura Split predstavlja umjetnika Uroša Marovića na 80. godišnjicu nakon njegove prve i posljednje izložbe, ovaj put u svom sjedištu, Kući jezika i kulture Peristil. Izložba traje još tri dana, a uključuje karikature i slike.

Naličje divnog svijeta tehnologije u filmu "Nevidljivi radnici"

Obrok dostavljen klikom miša, prijatelji dostupni preko ekrana, roboti u službi čovjeka.

Google, Facebook, Uber korjenito su promijenili naš život. Ali taj divni svijet tehnologije krije mnogo manje blistavu stvarnost. Da bi pokretali svoje aplikacije, ti divovi digitalne ekonomije zapošljavaju vojsku nevidljivih ručica, potplaćene radnike bez ugovora o radu i bez socijalne zaštite.