Premijera ‘Kratkog izleta‘ po romanu Antuna Šoljana &TD otkriva tjeskobu mladih u kapitalizmu

U zagrebačkom kazalištu &TD 10. listopada će se premijerno moći pogledati predstava ‘Kratki izlet‘ nastala na temelju romana Antuna Šoljana. Režiju potpisuje Marina Pejnović, a u predstavi glume Domagoj Ikić, Nika Ivančić, Ivan Magud, Lav Novosel, Kristijan Petelin. Autor adaptacije, kao i glazbe, je Vid Hribar, koji kaže kako ga je u romanu najviše privukla njegova atmosfera.

- Nekada satirična, nekada sablasna, a situacija koju nalazimo unutar nje je dovoljno nedefinirana kako bi čitatelj ili u ovom slučaju ja kao njezin adaptator taj materijal mogao učiniti svojim. Roman me u ovom ‘odraslom‘ čitanju, s lektirnim odmakom, podsjetio na Wendersove putopisne Paris, Texas i Wrong Move, kao i na Antonionijevu Avanturu - ističe Hribar.

Predstava prikazuje grupu studenata koji su se zaputili na izlet. No, on nije samo putovanje, nego metafora za život i životne odabire.

- Netko je jednom rekao kako svaki čovjek mora paziti na kojoj će se stanici iskrcati, naši likovi, studenti tik pred diplomu, ne paze pretjerano na to mudro upozorenje, njih vodi politika afekata i strahovi, njihovi odabiri proizlaze iz kapitalističkih slika o sebi samima u kojima je već u startu čovjek otuđen. U predstavi se bavimo tim odabirima, a i posljedicama koje sa sobom nosi odluka da nikada ne izaberemo tu sliku - pojašnjava Hribar.

Dodaje kako generacija koju Šoljan u romanu opisuje podsjeća na mlade generacije danas.

- Neizvjesna i perfidna priroda političkih režima i pripadajućih zastava možda je našoj generaciji još jasnija nego ljudima koji su bili klinci ranih 60-ih godina prošlog stoljeća. ‘Strah i apatija Prokrustova su postelja naše generacije‘ je rečenica preuzeta iz romana, kad sam je pročitao shvatio sam da smo na apsolutno istom kolosijeku, nepromijenjenom kroz sva desetljeća koja nas dijele. Ideja grupe, koja je na neki način okosnica romana, našoj generaciji je ipak apstraktna.

Nas od djetinjstva sve okolnosti tjeraju da razmišljamo kao individue što može biti sjajno, ali nosi svoje probleme. Nezamislivo nam je danas da smo ujedinjeni oko ideje koja nije Instagram parola. Šoljanov škrti kamenjar s kojim nas na kraju romana suočava je nešto gdje se moja generacija trenutno nalazi - na hridinama društva koje je nekoć davno nešto mislilo, ali ga je preuzela histerija i sad ili poslušno i vjeveričje skuplja lješnjake za zimu ili završava na skupocjenim terapijama - ističe i dodaje kako je glazba koju je skladao za ovu predstavu autorska. Ovo mu je deseta suradnja s Marinom Pejnović, a u novoj predstavi je odlučeno kako će se naglasak staviti na glazbu.