KAKO JE PRIČA O NUREJEVU POSTALA KULTURNI DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI Poput bombe je odjeknulo da se odgađa praizvedba

Najiščekivaniji balet ove godine, “Nurejev”, prošli je vikend konačno praizveden u moskovskom Boljšoj teatru.

Oni koji su pogledali balet kažu da u njemu, unatoč svemu što se događalo zadnjih nekoliko mjeseci, zapravo nema ničeg skandaloznog. No, mnogi su se odmah zapitali je li to tako bilo originalno zamišljeno ili je ono što je otplesano na sceni Boljšoja bio rezultat nakon što su cenzorske škare napravile svoje.

Radnja baleta smještena je u 1993. godinu, dvije godine nakon smrti Rudolfa Nurejeva, kada se na aukciji prodaju njegove stvari: izvješća iz škole, pisma koja je slao svojoj najvećoj životnoj ljubavi, plesaču Ericu Bruhnu, kostimi... Sve to složeno je kronološki tako da prati život slavnog baletana od početka njegove karijere pa do kraja života. Ništa u tom baletu nije šokantno, slažu se kritičari. Čak i pas de deux Nurejeva (plesao ga je Vladislav Lantratov) i Bruhna (Denis Savin) u sebi kao da nema ništa više osim snažnog prijateljstva. U usporedbi s nekim drugim baletima, u kojima su scene između muških plesača ponekad pune erotskog naboja, ovdje je to izbjegnuto.

Direktor u pritvoru

Priča o slavnom ruskom baletanu bila je, očekivano, kulturni događaj godine u glavnom gradu Rusije: na prvu su izvedbu došli, među ostalima, Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov, filmski producent Aleksander Rodnijanski i Sergej Filin, bivši ravnatelj Baleta te institucije, kojeg je 2013. godine napadač zalio kiselinom po licu, po nalogu plesača te kompanije Pavela Dmitričenka (koji je ljetos izjavio kako će doći na audiciju za prijem plesača u Boljšoj jer bi želio opet raditi u tom kazalištu).

Jednog čovjeka ipak nije bilo na premijeri: direktora produkcije Kirilla Serebrennikova, koji je u kućnom pritvoru od 22. kolovoza. Sumnjiči ga se da je pronevjerio više od milijun dolara vladinih sredstava u Gogoljevom centru, kazalištu koje je vodio, no u kulturnim se krugovima proširila priča kako zapravo nije riječ o pronevjeri, nego činjenici da je Serebrennikov na scenu postavio neke predstave koje vlast nije odobrila.

Kako god bilo, od samog je početka mnogima bila čudna odluka koreografa Jurija Posohova da ga angažira, jer se u baletu rijetko kad zapošljava direktor. Koreograf je taj koji sam napravio cijeli posao, no Posohov je s Serebrennikovom surađivao prije nekoliko godina, kada su sa Sergejem Filinom stvorili balet “Junak našeg doba”, koji je publika odlično prihvatila.

Odgoda izvedbe

No i prije nego je direktor pritvoren, “Nurejev” je privlačio nemalu pozornost baletomana diljem svijeta, ali i medija. Poput bombe je odjeknula vijest dva dana prije praizvedbe, koja je bila najavljena za 11. srpnja, da se odgađa izvedba. Takve se stvari u Boljšoju ne događaju, pa su svi bili iznenađeni. Zato se i počelo nagađati o razlozima: neki su tvrdili da je predstava odgođena zbog svojeg eksplicitnog prikazivanja homoseksualnosti, drugi su smatrali kako je problematičnija priča o onima koji su za vrijeme Hladnog rata prebjegli na Zapad. Činilo se kako život jednog od najslavnijih baletana na mnoge načine smeta vlasti, koja puni čak 70 posto blagajne Boljšoja.