Ivica Buljan, redatelj koji je postavljao Krležu od Afrike do Litve, nikad nije režirao u zagrebačkom HNK. Njegovi “Glembajevi” trenutno igraju u Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani, dok HNK Zagreb izvodi “Glembajeve” slovenskog redatelja Vite Taufera. Oliver Frljić, višestruko nagrađivani redatelj mlađe generacije koji režira različite žanrove u cijeloj regiji, nikad nije režirao u zagrebačkom HNK.
Božidar Violić i Georgij Paro, Gavellini učenici, spadaju u najveće hrvatske redatelje druge polovice 20. stoljeća. Iako u poznijim godinama, obojica i dalje rade: Violić je imao u studenome u ZeKaeM-u premijeru “Žene bez tijela”, a Paro, koji je bio ratni intendant središnje nacionalne kazališne kuće, u varaždinskom HNK priprema Krležina “Tri kavaljera frajle Melanije”. Ni Violić ni Paro posljednjih godina ne režiraju na Trgu maršala.
Ambasada a ne HNK
- Ovoj četvorici možemo dodati Bobu Jelčića, Renea Medvešeka, Branka Brezovca, Anicu Tomić, Sašu Božića... Svi oni zaslužuju režirati u zagrebačkom HNK - smatra bivši dekan Akademije dramskih umjetnosti, profesor emeritus Vjeran Zuppa. Ali zašto ne režiraju?
- Hrvatske intendante teatar u osnovi, duboko erotično, ne zanima. Oni teatre doživljavaju kao amabasade, a intendantski položaj kao posao kazališnog atašea. Direktori kazališta nemaju za mlađe redatelje strpljenja: ako se neiskusan redatelj isprva ne pokaže kao senzacija, on, što se tiče direktora institucionalnih kazališta, propada. Tako se nije radilo i razmišljalo dok su stasali Paro i Violić - tvrdi Zuppa.
Mani Gotovac, bivša intendantica dvaju HNK, splitskog i riječkog, ističe da je selekcija redatelja koji u posljednje vrijeme rade u HNK Zagreb rezultat pogrešnih razmišljanja o kazalištu.
Manekeni i udvarači
- Iz malograđanskog i novotajkunskog pogleda na teatar sadašnje uprave logično je da nisu režirali redatelji svih generacija koji imaju što reći i pokrenuti u kazalištu koje očekuje svog Godota. Iz nove generacije Drami HNK nepohodni su Jelčić, Buljan, Frljić i Božić. Iz starije, tu još uvijek mogu umjetnički provocirati i Paro i Violić. Sasvim sigurno, u Operi ili koreodrami svoje bi mjesto našao i Damir Zlatar Frey. Umjetnički je sramotno da su umjesto tih redatelja u teatar pozvani kazališni manekeni, poslušnici ili udvarači intendantice - zaključuje Mani Gotovac.
Međutim, neki spomenuti redatelji priznaju da su bili pozvani, ali da se nisu mogli terminski uskladiti s HNK Zagreb.
- Kad sam bila intendantica u Rijeci, svaku ideju dramske naravi propitivali smo najmanje tri godine: koji tekst, koji redatelj, s kojim glumcima, pa mi se nije moglo dogoditi da redatelji, poput Buljana, Frljića ili filmskog režisera Vinka Brešana, budu zauzeti. A Bobo Jelčić je i meni rekao da neće zlatnu scenu HNK, pa sam mu ponudila da radi bilo gdje u gradu. No to je bila zadnja godina mog mandata i nitko nakon mene nije nastavio razgovor s Jelčićem. To su samo neki od primjera - objašnjava bivša intendantica.
Lobisti i umjetnici
Ivan Vidić, jedan od ponajboljih hrvatskih suvremenih dramskih pisaca čiji je tekst u HNK posljednji put postavljen još za mandata Mladena Tarbuka, smatra da je za budućnost svih nacionalnih kazališnih scena presudno da se pozornice otvore za mlade redatelje, umjesto za one čiji je lobistički talent veći od umjetničkog.
- Iz iskustva dramskog pisca govoreći, hrvatski su redatelji generalno, ili jako stari ili jako razvikani. Bahati, a intelektualno inferiorni. U HNK Zagreb trebali bi režirati Anica Tomić, Božić, a što se tiče Frljića, on će sigurno završiti u HNK: kao redatelj ili kao direktor Drame. Dakle, HNK bi trebao pozivati redatelje između 25 i 35 godina i znati da mladi i na greške imaju pravo. Ako se mlađi redatelji budu dovijeka vucarali po opskurnim scenama, postoji mogućnost da na kraju i propadnu - najfiniji ljudi često ne mogu takve stvari podnijeti. A u HNK Zagreb će na kraju režirati onaj koji budu imali najviše veza - kaže Vidić.
Laureat Sviben
U zagrebačkom HNK proteklog su vikenda dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta, na kojima je najboljom dramskom predstavom proglašen “Unterstadt” HNK Osijek, čiji je redatelj Zlatko Sviben dobio i nagradu za najboljeg redatelja. Ni laureat na pozornici na kojoj su mu uručene nagrade nije režirao osam godina.
Božidar Violić
1. 2006. Lorcin ‘Dom Bernarde Albe’
2. Ne znam. Zbunjujuće je da ima i toliko drugih redatelja koji ne rade ni u HNK, ni u Gavelli
3. Prestao sam razmišljati i o Gavelli i HNK
Georgij Paro
1. 2002. operu ‘Boris Godunov’ Modesta Petroviča Musorgskog
2. Ne znam. Intendant Tarbuk je 2004. dogovarao sa mnom suradnju, no odstupio je s funkcije i sve je palo u vodu
3. Kako tamo dugo ne radim, izgubio sam aktivnu relaciju prema tome kazalištu
Ivica Buljan
1. Nikad nisam režirao u HNK Zagreb
2. Nisu me zvali do ove sezone, ali tada sam već odavno imao rezervirane termine
3. Radio bih npr. ‘Kurlane’ Mirka Božića ili ‘Pentezileju’ Heinricha von Kleista
Oliver Frljić
1. Nisam nikad režirao u HNK
2. Ne radi se o tome jesam li ja ili netko treći tamo režirao, nego o tome da se HNK vodi bez vizije što bi taj teatar trebao biti u 21. st.
3. Dok kazalište vodi aktualna uprava, ne pada mi na pamet tamo raditi
Bobo Jelčić
1. Nikada nisam režirao u HNK Zagreb
2. Nisam na crnoj listi, zvali me jesu, ali sam odbio posao zbog klasicističkog okvira scene HNK
3. Vjerojatno bih radio nešto posve drukčije od sadašnjeg repertoara
Anica Tomić
1. Nikad nisam režirala u HNK Zagreb
2. Dva puta su me zvali i oba puta se nismo mogli dogovoriti oko termina
3. Morala bih razmisliti u kontekstu repertoara sezone u kojoj bih bila pozvana
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....