POSLOVANJE U 2012.

EKSKLUZIVNI IZVJEŠTAJ Posjećenost HNK bila je 84%, a od sponzora je dobio 4 milijuna manje

Ministarstvo: Nismo zadovoljni, oni su ispod razine nacionalnog teatra

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu natječaj za novog intendanta bit će raspisan nakon što se, prema izmijenjenom Zakonu o kazalištu, formira novo Kazališno vijeće. Sva kazališta, pa tako i HNK Zagreb, taj posao trebaju dovršiti najkasnije do početka prosinca, pa će se tako natječaj vjerojatno raspisati u predbožićnom ozračju. Svatko tko se prijavi na natječaj moći će imati uvid u izvještaj o poslovanju HNK u prethodnoj godini, 2012., čije podatke prvi donosimo javnosti.

Prema podacima koje je Jutarnjem ustupilo Ministarstvo kulture, prvo što se ističe u izvještaju jest da je HNK Zagreb u 2012. poslovao s četiri milijuna kuna manje nego preklani. Ministarstvo kulture i Grad Zagreb kazalištu jesu uplatili uobičajenu svotu od nešto više od 91 milijun kuna, no kazalište je samo zaradilo manje: gotovo pet milijuna kuna u 2012., u odnosu na gotovo devet milijuna kuna u 2011.

Sumnje da je riječ o drastičnom utjecaju ekonomske krize na poslovanje sa sponzorima potvrdila nam je v.d. intendantice HNK Sanja Ivić.

- Sponzorska su davanja u nekim slučajevima pala i za 50 posto, dok se posao najma dvorane za svečane domjenke smanjio za otprilike 30 posto u 2012. - objasnila je v.d. intendantice. Iz izvještaja HNK možemo zaključiti da kriza jest pogodila biznis, ali ne i kazališnu publiku: pad prihoda od prodaje ulaznica je u blažem padu, posjećenost u 2012. u odnosu na 2011. manja je tri posto.

Rashodi HNK u istoj godini veći su od prihoda, iznose 96,728.267 kuna. Minus od nešto više od 400 tisuća kuna dogodio se, kako pojašnjava Sanja Ivić, što zbog kašnjenja sponzorskih uplata, što zbog kašnjenja uplata Grada Zagreba na račun HNK. V.d. intendantice ističe i da je novac koji HNK zaradi na pretplatama sjeo u siječnju 2013.

Kad je riječ o troškovima reprezentacije, zbog kojih je javno negodovala ministrica kulture Andrea Zlatar rekavši da je neprihvatljivo da se na to troši više od pola milijuna kuna, u HNK su ozbiljno shvatili upozorenje. U 2012. za reprezentaciju je izdvojeno 303.867 kuna, a na, primjerice, troškove marketinga 362.975 kuna. Za plaće petstotinjak zaposlenih lani je otišlo 68,435.195 kuna (bruto), a za honorare 10,091.055 kuna (bruto), iz čega proizlazi da je prosječna mjesečna plaća stalno zaposlenog u HNK 11 tisuća bruto.

Kad je riječ o kritici većinskog vlasnika, odnosno države, da središnja nacionalna kuća ne gostuje dovoljno u inozemstvu, u 2012. nema velikih pomaka: Pandurov “Rat i mir” bio je u Mariboru, a njegova “Medeja” u Ljubljani, Kunčevićeve “Maškerate ispod kuplja” u Mostaru, a Tauferova “Gospoda Glembajevi” u Sarajevu. HNK je više od 25 puta igrao na drugim scenama po Hrvatskoj: od Broda, Vukovara, Virovitice, Siska, Gosipića i Duge Rese, Pazina i Pule do Šibenika, Splita i Dubrovnika.

Iako se posjećenost kazališta kreće iznad 70 ili 80 posto, većinski vlasnik vrlo je kritičan prema poslovanju u protekloj godini. Nadležna uprava tvrdi da “programske smjernice i ostvarenja u 2012. nisu zadovoljile kvalitativne standarde koji se očekuju od nacionalnog kazališta”.

“Uloga HNK u društvu i kulturi tretirala se kao neprestano održavanje repertoara koji je očekivano temeljen na tradiciji i klasici. Povećanje broja gledatelja, te utjecaja kazališnih ostvarenja na cijelo društvo temeljilo se na ukorijenjenim pretpostavkama javnog očekivanja, a ne kao nova propitivanja društva aktualnim temama i angažmanom.

Pored toga, kao i prethodnih godina, izostalo je rješavanje niza problema kao što su druga scena, pitanje zapošljivosti umjetnika, pozicioniranje na europskoj kulturnoj mapi, na temelju kojih bi se HNK razvijalo sukladno suvremenim tendencijama nacionalnog teatra”, piše u dopisu u kojem je Ministarstvo odgovorilo na upit o tome je li novac uložen u kazalište u skladu s njegovim programskim rezulatima.

Novom intendantnu neće biti lako u kratkom roku širu publiku, naviklu na sadašnji repertoar, pridobiti na predstave s pomakom o kojem Ministarstvo govori. No, očito da imperativ vlasnika kazališta u ovom trenutku nije posjećenost, nego reforma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:39