"Je li Sjever uistinu onoliko hladan i distanciran koliko se čini ili ključa li ispod leda velika strast? Do koje su mjere njihovi skladatelji i pjesnici utjecali na formiranje naše današnje kulture?
Dvije su to oprečno različite senzibilnosti u vremenu u kojem se suočavamo s pitanjima koja nije moguće razumjeti samo iz vlastite jednostrane pozicije", kaže umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Martina Filjak o ovogodišnjoj temi festivala koju je naslovila "Svjetla sjevera".
Kako tumači, festivalska tema "Svjetla sjevera" u kontekstu mediteranskog podneblja u koje su smještene Dubrovačke ljetne igre otvara prostor za susret dva dijametralno suprotna svijeta, za dijalog dva kulturna imaginarija, istraživanje njihovih razlika, prožimanja, fascinacija i ideala.
"Dok je Mediteran kolijevka europske kulture i apsolutno polazište, ali i raskrižje kultura, civilizacija i svjetova od početnih naleta barbara sa sjevera prema tom istom Mediteranu, Sjever se pretvorio u ishodište civilizacije, napretka, znanosti, kulture i umjetnosti te je taj isti daleki i mistični Sjever itekako utjecao na napredak Juga i prožimao se s njim. Od Guttenbergove mašine preko Reformacijske crkve do velikih skladatelja, spisatelja i pjesnika germanskog i skandinavskog područja, naoko se hladni Sjever pretvara u vrtlog inovacije, kreacije i civilizacijskog napretka."
Festivalska tema svakako će, ističe, obilježiti jedan značajan dio programa koji ujedno zadržava svoj snažni nacionalni, kao i gradski identitet. Sam će program nakon svečanog otvaranja započeti izvedbom "Carmina Burane" (koja je sama po sebi zbirka srednjovjekovnih tekstova na latinskom i visokonjemačkom nastalih u samostanu u Beuernu), a u izvedbi Minhenskog radijskog orkestra pod vodstvom Ivana Repušića. Sljedeći koncert u izvedbi Academy of St Martin in the Fields donosi Beethovenovu "5. simfoniju", ali i Mendelssohnovu skladbu "Hebridi", inspiriranu škotskim arhipelagom.
Prema riječima Martine Filjak slijede "neke od najljepših i najmističnijih skladbi s područja sjeverne hemisfere", od kojih neke nisu nikada izvođene u Dubrovniku: ikonični koncert "Distant Light" Peterisa Vasksa koji će uz Dubrovački simfonijski orkestar izvesti violinist Roman Simović, pijanist David Fray donijet će "prekrasan program od Bacha pa sve do Wagnera"; svjetska čelistička zvijezda Steven Isserlis izvest će djela dva britanska skladatelja, "Concerto grosso br. 3 u d-molu, prema Domenicu Scarlattiju" Charlesa Avisona te "Eternal Memory" Johna Tavenera, Kvartet Maras - Genero - Mijalić - Veljak izvest će skladbe Ligetija, ali i iznimno popularnu "Passacagliu" švedskog kompozitora Halvorsena.
Norveška barokna senzacija Barokkanerne prvi put dolazi u Hrvatsku sa svojim umjetničkim voditeljem Jadranom Duncumbom i violinisticom Ragnhild Hemsing, a izvest će interpretaciju Vivaldija na hardangerskoj violini. Violinistice Eva Šulić Brajčić i Mirabai Weismehl Rosenfeld uz Dubrovački simfonijski orkestar ponudit će pak interpretaciju mističnog djela "Tabula Rasa" Arva Pärta; "spontani program inspiriran temama Sjevera donose i senzacionalni The Philharmonix" - sastav sačinjen od članova bečke i berlinske Filharmonije čiji je koncert prošle sezone bio u potpunosti rasprodan.
"U dramskom nas programu očekuje snažna politička drama, Shakespeareov ‘Richard III.‘ u režiji Vita Taufera koja svojom temom svakako prati i Sjever, ali i komentira društvena zbivanja, te Ibsenova ‘Žena s mora‘ u režiji Ivana Plazibata s Ninom Violić u glavnoj ulozi, koja će sasvim sigurno donijeti jednu drugu viziju emocionalne estetike i naboja. Umjetnik Viktor Daldon čitavu je seriju radova nazvao "Svjetlo sjevera".
Martini Filjak ovo je treća godina umjetničkog mandata na koji, kaže, gleda kao na maraton: "Smatram da treća godina mora biti drugačija, intenzivnija, zahtjevnija, pa možda i umjetnički izazovnija da bi se održao ili intenzivirao ritam."
Tako će, kako najavljuje, ove godine čak pet različitih orkestara nastupiti na Dubrovačkim ljetnim igrama: Minhenski radijski orkestar i Ivan Repušić (uz Akademski zbor Ivan Goran Kovačić i Dječji zbor Umjetničke škole Luke Sorkočevića te soliste); Academy of St Martin in the Fields i Joshua Bell; Dubrovački simfonijski orkestar u čak tri nastupa; Zagrebačka filharmonija i Dawid Runtz u izvedbi "Posvećenja proljeća" Igora Stravinskog te Simfonijski orkestar HRT-a.
"Posvećenje proljeća" i "Svadbu" Igora Stravinskog izvest će i Balet SNG Maribor u koreografiji Edwarda Cluga, što predstavlja još jedno značajno gostovanje, ističe Filjak.
I nekoliko je velikih svjetskih zvijezda prvi put u Hrvatskoj ekskluzivno na Dubrovačkim ljetnim igrama: pijanisti David Fray i David Krikhuli; norveški Barokkanerne, Jadran Duncumb i Ragnhild Hemsing, dirigent Christian Vasquez te svjetska sopranistička zvijezda Pretty Yende.
Ove godine HRT izravno prenosi čak tri koncerta iz Dubrovnika - samo otvaranje, "Carmina Buranu" te "Operu Galu" u samoj završnici festivala.
Jedan značajan dio programa dobio je, napominje Martina Filjak, golemu vidljivost s lokacijama u samom Gradu - tako će Minhenski radijski orkestar, ali sljedećeg dana i Folklorni ansambl Linđo, nastupiti u srcu Grada, ispred crkve svetog Vlaha; Zagrebačka filharmonija, Linđo i Simfonijski orkestar HRT-a nastupit će ispred Katedrale; hit-predstava "Ekvinocijo" "ima nevjerojatnu lokaciju" na Posatu, dok će publika predstavu "Skup" Marina Držića u režiji Paola Magellija moći doživjeti na Poljani Ruđera Boškovića. Likovni umjetnici Saša Šekoranja te Viktor Daldon svoja će djela predstaviti u Atriju Palače Sponza.
Najavljujući međunarodne zvijezde "čiji će zvuk ukrasiti nebo iznad nas ovog ljeta" Martina Filjak ističe Academy of St Martin in the Fields i Joshuu Bella "koji nakon pune dvije godine pregovora i dogovora dolaze u Dubrovnik", zatim tu su i violinist Roman Simović, violončelist Steven Isserlis, pijanisti David Fray i David Krikhuli, norveški sastav Barokkanerne i Ragnhild Hemsing, ansambl The Philharmonix te sopranistica Pretty Yende.
"Mislim da je svaki dio glazbenog programa prožet izuzetno kvalitetnim i međunarodnim i domaćim umjetnicima", kaže umjetnička ravnateljica. Među njima su i pijanist Andrej Gugnin, Zagrebački solisti, dirigenti Ivan Šćepanović i Valentin Egel, sjajni pjevači kao što su Ljubomir Puškarić, Marija Kuhar Šoša, Franko Klisović, Darija Auguštan, Tomislav Jukić, Matija Meić i Krešimir Stražanac, marimbistica Ivana Kuljerić, violinisti Matej Mijalić, Marin Maras, Dunja Bontek, Eva Šulić, Mirabai Weismehl Rosenfeld, violinčelisti Branimir Pustički i Vid Veljak, violist Marko Genero.
"Odabir je u suštini jednostavan, a opet kompleksan: glavna je pak odrednica da svaki od programa bude vrhunske kvalitete dostojne tradicije i povijesti Grada i Dubrovačkih ljetnih igara."
U glazbenom programu sudjeluju velika međunarodna imena. Igre su, podsjeća Martina Filjak, gotovo od samog početka imale snažan međunarodni karakter, a s obzirom na fluktuaciju različitih nacija koje su uvijek, pa i danas, posjećivale Grad, to je, naravno, i danas od izuzetne važnosti. Ne smije se, međutim, smatra umjetnička ravnateljica, niti časa zaboraviti ravnoteža tradicije i suvremenosti, a ni delikatna ravnoteža gradskog, nacionalnog i međunarodnog festivala. "Danas, kada su sve informacije rasprostranjene, držim da je za Dubrovačke ljetne igre važna ekskluziva i vrsta programa koji se mogu doživjeti samo kod nas i nigdje drugdje; u smislu glazbenog programa, bitno mi je identificirati i svjetske glazbene zvijezde koje još nisu bile u Hrvatskoj i usmjeriti dogovor tako da njihov debi u Hrvatskoj bude upravo u Dubrovniku."
Kao pijanistici s bogatom međunarodnom karijerom, osobno iskustvo izvođača Martini Filjak itekako pomaže u kreiranju glazbenog programa za Igre, "dijelom stoga što poznajem dubrovačku publiku, sada još i više, dijelom s toga što poznajem uvjete svirke i nastupa po ljetnim vrućinama, a dijelom i stoga što imam sve potrebne kontakte u domovini i svijetu da spomenuti glazbeni program posložim s relativnom lakoćom".
Ovogodišnji glazbeni program donosi i nastupe mladih glazbenika. To joj je izuzetno važno.
"Nekada sam i ja bila taj mladi glazbenik - tadašnji intendant Ivica Prlender i njegov pomoćnik Neven Frangeš su me odmah identificirali i ponudili mi nastup na Igrama, za koji sam te godine dobila nagradu Orlando. Potpuno mi je prirodno da ću u tom smislu i ja poduprijeti mlade umjetnike. Ove će godine na Igrama nastupiti sjajni mladi pijanisti Stipe Prskalo i Ivan Petrović Poljak te gitarist Filip Mišković u zajedničkom nastupu s divnim mladim glazbenicima, polaznicima Umjetničke škole Luka Sorkočević, a u okviru donacijskog koncerta Mladi za mlade. Mladi gruzijski pijanist i već sada svjetska senzacija David Krikhuli prošle je godine osvojio srca i publike i kritike na Chopinovom natjecanju u Varšavi te će se predstaviti hrvatskoj publici s pijanističkim recitalom s djelima Frederica Chopina. Posljednje, ali ne manje važno: izuzetno me veseli i ovogodišnja suradnja s baletnim odjelom Umjetničke škole Luka Sorkočević i baletnim prvakom Tomislavom Petranovićem u kreaciji predstave ‘Dubrovački plesni san‘, a u okviru projekta EU Obiteljsko kazalište, koja će sigurno mnoge razveseliti."
Martina Filjak i sama ove godine nastupa u glazbenom programu Igara, bez honorara, kako ističe.
"Moj cijenjeni međunarodni kolega, violinist Renaud Capucon i njegova violina Guarneri koja je nekoć pripadala Isaacu Sternu dolaze u Dubrovnik. Tom ćemo prilikom izvesti prekrasno djelo ‘Fratres‘ estonskog skladatelja Arva Pärta, ali i sonate Brahmsa i Schumanna. Bit će prekrasno iskustvo naći se ponovo u atmosferi i nevjerojatnoj akustici Kneževog dvora, kao i pred dubrovačkom pubikom; proživljavajući festivalska ljeta s ove i one strane zrcala shvaćam taj nastup kao posebni i dodatni izazov i užitak. Ali oni koji me poznaju znaju da su mi izazovi uvijek dragi te čak i potrebni", zaključuje Martina Filjak.
Kada je pak riječ o premijernim predstavama koje ćemo gledati ove godine na Igrama, ravnateljica dramskog programa Senka Bulić kaže da nisu išli na sigurno.
"Radimo naslove koji se bave nekima od brojnih dilema našeg vremena, političkih, društvenih, intimnih, i to s redateljima uzbudljivih poetika, Paolom Magellijem, Vitom Tauferom i Ivanom Plazibatom. Svi oni sa svojim autorskim timovima i glumcima donose autentičan kazališni svijet.
Magelli režira Držićeva ‘Skupa‘ koji pripada samom vrhu europske renesansne književnosti. ‘Skup‘ je metafora vremena u kojem je nastao, ali i suvremenog društva. U koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Dubrovačkih ljetnih Igara radimo ‘Richarda III.‘ u režiji Vita Taufera. Shakespeareova politička drama i danas snažno rezonira s vremenom u kojem živimo. Na repertoaru je i ‘Žena s mora‘ Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata, prošlogodišnjeg dobitnika Nagrade hrvatskog glumišta za najboljeg redatelja. Ibsen kroz intimnu dramu istražuje načine na koje društvo oblikuje međuljudske odnose i osobne izbore. Riječ je o snažnoj i slojevitoj priči o slobodi, društvenoj, ali i unutarnjoj, osobnoj emancipaciji."
Sama tema ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara "Svjetla sjevera" također se provlači i u dramskom programu, kako objašnjava Senka Bulić.
"Otvara prostor za promišljanje poveznica koje su kroz povijest oblikovale europsku kulturnu baštinu. Povezujemo različite poetike, senzibilitete i iskustva i pokazujemo kako se upravo kroz susret različitih perspektiva može jasnije razumjeti složenost vremena u kojem živimo. Upravo kroz ta tri naslova uspostavljamo dijalog između različitih europskih tradicija, od Mediterana do sjevera Europe. Pokazujemo i koliko su pitanja moći, slobode, odgovornosti i ljudske potrebe za oslobođenjem, a to su velike teme kojima se bavimo ove godine, i dalje univerzalna i trajno aktualna."
S predstavom "Skup" u režiji Paola Magellija, Senka Bulić kaže da nastavljaju postavljati dubrovačke klasike, a kojima se bave kao živim i otvorenim materijalom koji traži reinterpretaciju i dijalog s našim vremenom.
"Paolo Magelli upravo u tome pronalazi snažan kazališni potencijal, u mogućnosti da Držića vrati publici kao suvremenog autora koji govori jasno, duhovito, ironično i politički precizno. Magellijev kazališni rukopis, koji propituje društvene i političke strukture, otvara prostor da se ‘Skup‘ čita ne samo kao renesansna komedija nego i kao predstava o današnjem društvu, njegovim proturječjima i slabostima."
"Richard III.", pak, "briljantna je studija političke ambicije, manipulacije i cinizma. Autorska i glumačka ekipa bi mogla napraviti važnu predstavu jer je pred nama i takav materijal, jedan od najpopularnijih Shakespeareovih komada, a sve o čemu se u ovom komadu radi jako nam je poznato, vrijeme u kojem živimo možemo pokušati razumjeti upravo preko Shakespearea. O tome kako se provodi volja, kako se manipulira jezikom, prezire i prelazi sve društvene granice, izlazi izvan dosadašnjih iskustava. Jer ovaj komad je direktan uvid u jedan način vladanja, sve njegove monstruozne mehanizme. Ideja je da se preko ovog teksta probijemo do naše političke i društvene sadašnjosti. Taufer je redatelj koji to prepoznaje i osjeća, ima sjajne suradnike, Branka Hojnika, scenografa, Alana Hranitelja, kostimografa, to će sigurno biti jaka, zanimljiva vizualnost. Mate Matišić je skladatelj i autor songova, ali i izvođač. U naslovnoj ulozi je sjajni Živko Anočić."
Tu je i Ibsenova "Žena s mora", "važan tekst koji na pronicljiv i suptilan način propituje odnos slobode, ljubavi i osobnog identiteta", kaže Senka Bulić.
"Ibsen kroz intimnu priču otvara pitanja koja su i danas aktualna, koliko društvene norme oblikuju naše odluke, što znači živjeti autentično i koliko smo spremni riskirati radi vlastite slobode. U središtu je unutarnji portret žene rastrgane između sigurnosti obiteljskog života i neostvarenih čežnji. Krik glavne junakinje za intenzitetom, oslobođenjem i novim iskustvom proizlazi iz dubokog osjećaja zatočenosti unutar društveno nametnute ženske uloge. Nju pokreće potreba da izađe iz predvidljivih društvenih obrazaca i zakorači prema nepoznatom. Postaje simbol ženske potrebe za autonomijom i samoodređenjem. Tekst je i poetična meditacija o slobodi; slobodi od od prošlosti, slobodi od društvenih normi, ali i o vlastitom oslobađanju. Ibsen nam pokazuje da je sloboda određujuća za identitet, ali da uz nju idu odgovornost i rizik."
Uz premijere, program uključuje i reprizne naslove poput "Medeje" i "Ekvinocija".
"Važno nam je zadržati i kontinuitet s predstavama koje su obilježile prethodne sezone i koje su publika i kritika snažno prepoznale", smatra ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara.
"Naslovi koji su bili najgledaniji i najuspješniji nastavljaju živjeti i u novim festivalskim izdanjima. Na taj način nova publika može gledati predstave koje su postale važan dio recentnog identiteta Igara. Naravno, festival ima ograničene produkcijske mogućnosti, pa nije moguće realizirati sve programske ambicije u jednoj sezoni. Zato tražim kompromis između ranijih uspješnih naslova, novih predstava i realnih festivalskih okvira."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....