Program Ive Hraste Sočo

Četrnaest premijera, Josipovićev ‘Lennon‘, svjetski operni festival i, prvi put u Zagrebu, opera za bebe


Iva Hraste Sočo

 Neja Markicevic/Cropix/Cropix
Bit će praizvedba dramskog teksta Marine Vujčić ‘Plodna voda‘ nagrađenog prvom nagradom ‘Marin Držić

Imenovana intendantica zagrebačkog HNK Iva Hraste Sočo, službeno na toj dužnosti od prvog rujna, u pripremnoj je godini mandata sastavila program prve kazališne sezone koji je, nakon što ga je Kazališno vijeće jednoglasno usvojilo, predstavljen danas u HNK Zagreb, a sadrži 14 premijera, ali i nove popratne programe.

Novu sezonu otvorit će veliki Operni gala koncert kojim će ravnati priznati hrvatski dirigent Ivan Repušić, a nastupit će operni solist međunarodne reputacije - tenor Piotr Beczala uz soliste, Zbor i Orkestar HNK.

Plesni dio sezone otvara Baletna gala večer na kojoj će, uz baletne soliste i ansambl te Orkestar HNK u Zagrebu, nastupiti ugledni inozemni baletni umjetnici Roberto Bolle, Melissa Hamilton, Nicoletta Manni, Timofej Andrijashenko, Daniil Simkin i Tatiana Melnik.

Istaknutije premijere sezone 2022./'23. u drami su Moliereov "Don Juan" u režiji nagrađivanog makedonskog redatelja Dejana Projkovskog, zatim u operi Verdijev "Nabucco" u režiji Giancarla del Monaca, redatelja koji 40-ak godina nije radio u Zagrebu, te pod ravnanjem dirigenta s iskustvom milanske Scale i bečke Staatsopere Piera Giorgia Morandija. Slijedi praizvedba opere "Lennon" kojom se prvi put kao operni skladatelj predstavlja bivši predsjednik RH Ivo Josipović, u baletnom programu Hačaturjanov "Spartak" u koreografiji Jirija Bubeničeka, kao i biografski balet o životu ruskog skladatelja ukrajinskog podrijetla Petra Iljiča Čajkovskog.

Velika novost sezone je Međunarodni operni festival s nekoliko opernih kuća na pozornici HNK, kao i pretplata "Kazalište za obitelj" koja će djeci i tinejdžerima omogućiti dolazak na kazališne probe, ali i operu za - bebe! Suorganizator je Muzički bijenale.

U dramskom programu nove intendantice, koji kombinira klasiku i suvremeni domaći i strani tekst, uz "Don Juana" čija je premijera 8. listopada (pod pokroviteljstvom francuskog veleposlanstva u Zagrebu), koji dosad nije igrao u zagrebačkom HNK, iako je aktualna godina obilježavanja 400. obljetnice smrti autora, bit će praizvedba dramskog teksta Marine Vujčić "Plodna voda", nagrađenog prvom Nagradom "Marin Držić". Marina Vujčić pisala je dramski tekst imajući na umu ansambl HNK u Zagrebu, a režirat će ga Nenni Delmestre. Premijera je 9. prosinca 2022. godine.

image

Zagreb, 031121.
Iva Hraste Soco, kandidatkinja za novu intendanticu HNK.
Foto: Neja Markicevic/CROPIX

Neja Markicevic/Cropix/Cropix

U veljači slijedi premijera "Ubojstva" izraelskog pisca Hanocha Levina, drama o nasilju i osveti u politički turbulentnome Izraelu. Komad je napisan 1997. godine, a režirat će ga Ido Rosenberg, izraelski redatelj i profesor telavivskog sveučilišta pod pokroviteljstvom izraelskog veleposlanstva u Zagrebu. Premijerna izvedba predviđena je 17. veljače 2023. godine.

Poslije više od dva desetljeća i Trilogije Glembajevi za mandata pokojnog intendanta Georgija Para, na pozornicu se vraća Krležina "Leda", ovaj put u režiji Franke Perković, a premijera je 26. svibnja 2023. godine.

Dramski program donosi i koprodukciju s HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, "Enigmatske varijacije" u režiji Neve Rošić, doajenke hrvatskoga glumišta, a bit će izvedena u Tonskoj dvorani HNK u Zagrebu u siječnju 2023. godine.

Operna sezona počinje spomenutim Verdijevim "Nabuccom" 28. listopada. U prvoj sezoni mandata Ive Hraste Sočo adventski udarni termin u prosincu imat će Opera koja će izvesti komičnu operetu "Šišmiš" Johanna Straussa mlađega. "Šišmiš" će se održati pod dirigentskom palicom Srboljuba Dinića i u režiji Krešimira Dolenčića.

U sljedećoj sezoni u produkciji HNK bit će izvedena čak tri hrvatska operna djela.

"Lennon" Ive Josipovića tematizirat će ubojstvo najpopularnijeg Beatlesa na libreto Marine Biti, a praizvedba će biti na zatvaranju MBZ-a 22. travnja 2023. godine.

Slijedi mladenačka opera velikana hrvatske glazbe Borisa Papandopula "Amfitrion". Djelo će nakon više od 80 godina, od praizvedbe 10. svibnja 2023., ponovno biti postavljeno na scenu zagrebačkoga HNK u koprodukciji s umjetničkim akademijama, predvođenih zagrebačkom Muzičkom akademijom.

Iz repertoarnih arhiva stiže i "Stanac" Jakova Gotovca, jednočinka prema Držićevoj komediji "Novela od Stanca". Opera je bila praizvedena 1959. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, a nova će premijera biti u atriju Klovićevih dvora 21. lipnja 2023. godine. Njome će ravnati Ivo Lipanović, a prvi put kao operni redatelj predstavit će se Hrvoje Korbar.

U baletnom dijelu programa, nakon Baletne gala večeri, slijedi Hačaturjanov "Spartak", nikad izveden u Zagrebu, kao koprodukcija HNK u Zagrebu i riječkoga HNK Ivana pl. Zajca. Aram Hačaturjan skladao je "Spartaka" 1954. godine, a iste je godine za to djelo nagrađen Lenjinovom nagradom. Praizvedba je bila u Kazalištu Kirov u Lenjingradu 1956., u tada antikanonskoj koreografiji Leonida Jakobsona. "Spartak", u koreografiji Jirija Bubeničeka, bit će prvo cjelovito uprizorenje tog djela na zagrebačkoj pozornici, a planirano je za 27. siječnja 2023. godine.

Slovenski koreograf Edward Clug donijet će u Zagreb koreografiju Ibsenova "Peer Gynta" na glazbu Edwarda Griega. Koreograf mariborskoga Slovenskoga narodnog gledališča postavio je u svojem matičnom kazalištu "Peer Gynta" 2015. godine, a zagrebačka će premijera (koprodukcija sa SNG-om Maribor) biti 31. ožujka 2023. godine.

U koprodukciji HNK u Zagrebu i riječkoga HNK Ivana pl. Zajca španjolski plesač i koreograf Cayetano Soto radi baletni projekt "Čajkovski", životno putovanje skladatelja koji je imao vrlo hektičan intimni život.

Jedna od premijera je i "Večer tri baleta" u kojoj će se predstaviti europski koreografi mlađe generacije Francesco Nappa, Massimiliano Volpini i Philippe Kratz. Tri kraća suvremena baletna djela imat će premijeru 15. lipnja 2023. godine.

Iva Hraste Sočo uvodi, dakle, nove popratne programe.

Prvi je Operni festival Zagreb čija je ideja da se na kraju svake sezone predstave najbolje produkcije hrvatskih nacionalnih kazališta i europskih teatara iz srednje i jugoistočne Europe. Publika će imati priliku susresti se s recentnom produkcijom opernih kuća iz okruženja te će moći usporediti dosege zagrebačke Opere. U sezoni 2022./2023. planira se u festival uvrstiti, uz zagrebačke, operne uspješnice riječkog, osječkog i splitskog HNK, SNG Maribor i tršćanskog Teatra Verdi, uz koncert prvonagrađenih na natjecanju Zinka Milanov.

Druga je novost zajednički komorni ciklus koncerata Zagrebačke filharmonije i HNK. Glazbenici Zagrebačke filharmonije, ali i orkestra HNK u Zagrebu u ciklusu nedjeljom ujutro "stisnut" će se u predvorje kazališta i omogućiti publici novi vid orkestralnog zvuka i djelovanja članova obaju orkestara.

Slijedi program Filmski trezor HNK, serija projekcija koje će se održavati jednom mjesečno, tri večeri za redom, u Tonskoj dvorani kazališta. Svaka je od tri večeri posvećena operi, drami ili baletu. Projekcijama prethodi uvod povjesničara filma Daniela Rafaelića, ali i razgovor s nekim od aktera filmova i emisija koje se prikazuju.

U predvorju kazališta organizirat će se aktualne teatrološke i muzikološke tribine te okrugli stolovi iz područja baletne umjetnosti.

Uvodi se i program duhovitog naziva "K-HNK (konzorcij)" koji podsjeća na k. u. k., kaiserlich und königlich, carski i kraljevski. Program podrazumijeva barem jednu koprodukciju HNK u Zagrebu u sezoni s jednim od četiri ostala kazališta koja su osnovana u vrijeme Franje Josipa, kao i razmjenu gostovanja, gostovanje ostalih hrvatskih narodnih kazališta u Zagrebu. Onima koji žele gledati svehrvatsku produkciju, "K-HNK" nudit će i pretplatu.

Novost je i pretplata "Kazalište za obitelj" čiji je cilj djeci i mladima približiti umjetnost. Taj program imat će i radionički dio vezan za repertoarne naslove i to tako da se djeci i mladim gledateljima omogući prisustvovanje određenim probama, uz organizaciju radionica i predavanja kako bi se u kazalište privuklo najmlađe gledatelje i njihove roditelje i upoznalo ih s događajima iza kazališnog zastora. Dio programa će se sufinancirati i kroz suradnju s vrtićima koji koriste sredstva iz Europskog socijalnog fonda - Unaprjeđenje usluga u sustavu ranog i predškolskog odgoja.

U sklopu pretplate "Kazalište za obitelj" je i "Opera za bebe". Tijekom ožujka i travnja 2023. u predvorju HNK bit će izvedena opera za djecu do tri godine u kojoj će biti zastupljeni glas, violina, sitne udaraljke, elektronika i plesačica.

Također, pretplatnicima će biti ponuđena i Europska pretplata koju će HNK u Zagrebu sljedeće sezone provoditi sa SNG-om Maribor.

U repriznom dijelu programa u dramskom dijelu ponovo će igrati Krležina drama "U Agoniji", "64" Tene Štivičić, "Kad svijeće dogore" Sándora Máraija, "Tko pjeva zlo ne misli" Majera, Medvešeka i Golika, Novakov "Ciganin, ali najljepši", Bettijev "Zločin na Kozjem otoku", Jelčićeve "Tri sestre" prema Čehovu i autorski projekt Ksenije Zec "Zagrljaji".

U operi ide ponovno Verdijeva "Traviata", Puccinijeva "Lastavica", "Madama Butterfly" i "Tosca", Rossinijev "Seviljski brijač", Donizettijeva "Lucia di Lammermoor", Mozartova "Čarobna frula", Gotovčev "Ero s onoga svijeta", Zajčev "Nikola Šubić Zrinjski", Menottijev "Medij", Gluckov "Orfej", hit iz predvorja "Vještica Hillary i uvrijeđeni kontrabas", dok će popularni "Trubadur" pauzirati jednu sezonu.

U baletu su u reprizi 'Labuđe jezero' i "Orašar" P. I. Čajkovskog, Adamova "Giselle", "Ponos i predrasude" koreografa Lea Mujića, 'Gospođa Bovary' koreografkinje Valentine Turcu i 'Decadance' koreografa Ohada Naharina.

image

Redatelj Giancarlo del Monaco.

Milan Sabic/Cropix/Cropix

Danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održana press konferencija na kojoj je nova intendantica Iva Hraste Sočo predstavila program. Osim o programu i planovima vezanima uz izvedbe, govorila je i o novim ravnateljima za koje će ubrzo biti raspisan natječaj, o važnosti baštinskog repertoara, ali i o važnosti surađivanja s ostalim institucijama.

Prvo pitanje, a koje se ne dotiče programa, bilo je naravno ono o novim ravnateljima. Budući da je intendantica već složila i predstavila program, podrazumijeva se da je surađivala s mnogim ljudima na njemu, a prema tome i s potencijalnim ravnateljima.

image

Ivo Josipović

Neja Markicevic/Cropix

- Pitanje ravnatelja je sigurno pitanje koje dobivam dva-tri puta dnevno. Radi se o zakonskoj proceduri, pretpostavljeno je da ja započnem sa svojim mandatom 1. rujna, nakon toga kazališno vijeće raspisuje natječaj i ravnatelji se biraju na natječaju, ali ubrzat ćemo tu proceduru što više. Nadam se da će tijekom rujna ravnatelji doći na svoja nova radna mjesta - rekla je Hraste Sočo.

Ovim je putem također zahvalila svima koji su nesebično surađivali na izradi novog programa, no njihova imena nije otkrila.

- Natječaj je natječaj, kazališno vijeće ga raspiše, a onda ide procedura u kojoj svaki kandidat mora zadovoljiti određene uvjete. Intendant izabire iz bazena onih koji su se prijavili i predlaže kazališnom vijeću, a kazališno vijeće ih na kraju potvrđuje, ima se smisla prijaviti - kaže optimistično Hraste Sočo.

Nova intendantica posebno je naglasila važnost Hrvatskog baletnog ansambla te predstavila svoje planove za suradnju s njima, ali i sa strukovima udrugama.

Baletna škola i strukovne udruge

- Jako nam je važna suradnja s baletnom školom otkud je naš kadrovski bazen. Želimo osmisliti i poboljšati strategije suradnje s baletnom školom kako bi i ti plesači koji s 18 godina završe školu, čak i ako nisu na tom stupnju, odmah ušli u ansambl. Treba se omogućiti poseban rad s njima, recimo po uzoru na opremni studio. Ono što je jako bitno je suradnja sa strukovnim udrugama, osluškivat ćemo i konzultirati se sa strukovnim udrugama, smatram da u biti iz struke sve polazi.

U programu svog mandata nije izostavila ni poznati baštinski repertoar, tako da Licitarsko srce i mnogi drugi neće biti izostavljeni.

- Sigurno razmišljam o baštinskom repertoaru, to sam čak stavila i u svoj četverogodišnji plan. Imamo u planu prikazati Licitarsko srce. To ćemo isto tako osmisliti sa strukovnim udrugama jer bismo voljeli da se napravi jedan simpozij na tu temu tako da malo vidimo i ishodišta kako nastaje sam balet i jednostavno da publici malo više približimo važnost baštinskog repertoara u našem baletu - rekla je za kraj.

"Svaki kandidat mora zadovoljiti određene uvjete"

Danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održana press konferencija na kojoj je nova intendantica Iva Hraste Sočo predstavila program. Osim o programu i planovima vezanima uz izvedbe, govorila je i o novim ravnateljima za koje će ubrzo biti raspisan natječaj, o važnosti baštinskog repertoara, ali i o važnosti surađivanja s ostalim institucijama. Prvo pitanje, a koje se ne dotiče programa, bilo je naravno ono o novim ravnateljima. Budući da je intendantica već složila i predstavila program, podrazumijeva se da je surađivala s mnogim ljudima na njemu, a prema tome i s potencijalnim ravnateljima.

- Pitanje ravnatelja je sigurno pitanje koje dobivam dva-tri puta dnevno. Radi se o zakonskoj proceduri, pretpostavljeno je da ja započnem sa svojim mandatom 1. rujna, nakon toga kazališno vijeće raspisuje natječaj i ravnatelji se biraju na natječaju, ali ubrzat ćemo tu proceduru što više. Nadam se da će tijekom rujna ravnatelji doći na svoja nova radna mjesta - rekla je Hraste Sočo. Ovim je putem također zahvalila svima koji su nesebično surađivali na izradi novog programa, no njihova imena nije otkrila.

- Natječaj je natječaj, kazališno vijeće ga raspiše, a onda ide procedura u kojoj svaki kandidat mora zadovoljiti određene uvjete. Intendant izabire iz bazena onih koji su se prijavili i predlaže kazališnom vijeću, a kazališno vijeće ih na kraju potvrđuje, ima se smisla prijaviti - kaže optimistično Hraste Sočo.

Nova intendantica posebno je naglasila važnost Hrvatskog baletnog ansambla te predstavila svoje planove za suradnju s njima, ali i sa strukovima udrugama.

Baletna škola i strukovne udruge - Jako nam je važna suradnja s baletnom školom otkud je naš kadrovski bazen. Želimo osmisliti i poboljšati strategije suradnje s baletnom školom kako bi i ti plesači koji s 18 godina završe školu, čak i ako nisu na tom stupnju, odmah ušli u ansambl. Treba se omogućiti poseban rad s njima, recimo po uzoru na opremni studio. Ono što je jako bitno je suradnja sa strukovnim udrugama, osluškivat ćemo i konzultirati se sa strukovnim udrugama, smatram da u biti iz struke sve polazi.

U programu svog mandata nije izostavila ni poznati baštinski repertoar, tako da Licitarsko srce i mnogi drugi neće biti izostavljeni.

- Sigurno razmišljam o baštinskom repertoaru, to sam čak stavila i u svoj četverogodišnji plan. Imamo u planu prikazati Licitarsko srce. To ćemo isto tako osmisliti sa strukovnim udrugama jer bismo voljeli da se napravi jedan simpozij na tu temu tako da malo vidimo i ishodišta kako nastaje sam balet i jednostavno da publici malo više približimo važnost baštinskog repertoara u našem baletu - rekla je za kraj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 14:45