GRAD REKAO 'NE' VELIKIM PROJEKTIMA Nema novca za mega izložbe Miróa te Moneta i Renoira

Čelni ljudi zagrebačkih muzeja, nakon prve “raspodjele” novca iz budžeta Grada Zagreba i najave da će to Ministarstvo kulture tek učiniti, nisu previše entuzijastični oko svojih planiranih izložbenih projekata. Kažu da još uvijek ne znaju što će od svega biti, sredstva su, doduše, obećana, ali nitko ne zna kada će i sjesti na račune muzeja. Izložba Joana Miróa koja je pompozno najavljena za ovu godinu u Umjetničkom paviljonu nije iz gradskog proračuna dobila niti kune. Jednako su prošli i umjetnici Normandije, među kojima su djela Moneta i Renoira - izložba koju su najavili u Galeriji Klovićevi dvori za jesen. Nakon “slučaja Picasso”, kada je za izložbu potrošeno znatno više novca nego je bilo predviđeno, zagrebačko kulturno vodstvo zatvorilo je, čini se, kasu megalomanskim projektima iz inozemstva. Ravnateljicu Umjetničog paviljona Jasminku Poklečki Stošić gradska odbijenica za Miróa nije obeshrabrila - na izložbi nastavlja raditi i smatra da će na kraju dobiti podršku i Grada i Ministarstva kulture jer se radi “o prevažnome projektu koji Zagreb i Hrvatsku pozicionira na kulturnu kartu Europe”.

Malo za živuće umjetnike

A za velike izložbene projekte ove godine Grad Zagreb je u prosjeku predvidio oko 100 tisuća kuna. Izložbe Nasta Rojc u Umjetničkom paviljonu i Rimska civilizacija na tlu Hrvatske u Klovićevim dvorima, koje se uskoro otvaraju, dobit će točno toliko. Za retrospektivu Julija Knifera u MSU i izložbu Hermanna Bolléa u MUO-u previđeno je nešto više - 120 odnosno 150 tisuća kuna, dok su, bar što se Grada tiče, puno lošije prošli živući umjetnici - za retrospektivu Borisa Ljubičića u MUO-u bit će izdvojeno 60 tisuća, a za onu Vlaste Delimar u MSU 65 tisuća.

A nakon što je Grad objavio popis odobrenih programa javnih potreba u kulturi, što zbog odbijenica za pojedine izložbe što zbog manjih sredstava, oni koji su ostali razočarani nadaju se boljem prolazu kod Ministarstva kulture. I dok su neki muzealci navikli da se prvih pola godine “moraju snalaziti” do rebalansa proračuna, drugi smatraju da im to čekanje, dok ne vide što im je odobreno, a koje se može razvući do polovice godine, onemogućava “normalno funkcioniranje”.

Frustrirajuća pozicija

“Očekuju od nas da radimo, a nemamo budžet. To je frustrirajuće”, rezignirano je prokomentirao ravnatelj jedne ugledne muzejske ustanove, sitauciju u kojoj se nađe svaki put početkom godine. U Ministarstvu kuture kažu, pak, da nema razloga za brigu i da sve ide po planu. Muzealci kao i svi drugi dobit će novce nakon rebalansa proračuna. Smatraju, međutim, da hrvatski muzeji moraju pronaći i druge izvore finaciranja, kao što je to uostalom svugdje u svijetu, a ne ovisiti isključuvo o državnim i gradskim novcima.

Ravnatelj MUO Miroslav Gašparović nije previše zabrinut. Navikao je kaže da u prvoj polovici godine ne može računati na novac iz državnog proračuna. Tako da uvijek u to vrijeme prebaci izložbe koje je planirao iz godine ranije. Ove je godine to slučaj s retrospektivom Radovana Tajdera. Od izložbi koje slijede u MUO najavljuju onu Virgilija Nevjestića krajem ožujka. “Ne kažem da je to normalno, ali je uobičajeno. Znam da se programi odobre krajem ožujka, početkom travnja, a sredstva dolaze uglavnom u svibnju”, kaže Gašparović. Problem su, međutim, tvrdi, zakonske obaveze koje ima, a kreću sa siječnjem svake godine, a koje je teško realizirati bez novca.

Ravnateljica HDLU Gaella Gottwald, koja je pri kraju mandata i nema se namjeru više kandidirati, bila je u posebno teškoj situaciji posljednjih dana budući da idućih nekoliko mjeseci sprema nekoliko važnih i velikih projekata kao svojevrsni oproštaj. Kako odgovor od gradskih i državnih financijera nije dolazio na njezinu adresu, izložbu “Borroworrob”, na kojoj sudjeluje jedno od najvećih imena svjetske umjetničke scene, pionir konceptualne umjetnosti i performansa Vito Acconci, ne bi mogla otvoriti, kaže, da nije bilo sponzora. Zbog nedovoljnih sredstava izložba koja se otvara 5. ožujka održat će se u smanjenom opsegu i neki radovi koji su bili predviđeni neće na žalost moći biti realizirani.

Dogovor s Francuzima

Ravnateljica MSU Snježana Pintarić, nakon što je morala “gasiti pobunu” kustosa u vlastitom muzeju koji su se usprotivili izlaganju pehara Svjetskog nogometnog prvenstva u toj ustanovi, osim retrospektive Delimar i Knifera planira i izložbu privatne zbirke kolekcionarke Nede Young. Grad Zagreb je za ovu izložbu “rezervirao” 100 tisuća kuna.

Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, za sada “samo planira” - ove godine još jednu veliku tematsku izložbu posvećenu Ivanu Meštroviću. Opara ima u planu i prvi put dovesti Rodina u Hrvatsku. “Sve je spremno, samo čekamo novce", kaže ravnatelj Meštrovićevih muzeja koji je još prošlo ljeto najavio svoje planove s pariškim muzejem Augustea Rodina, ali ipak tek za proljeće 2015. “Izložba je u principu s Francuzima dogovorena. Rekli su nam da ako želimo imamo na raspolaganju sva Rodinova djela”, otkriva Krstulović Opara koji je Rodina zamislio, kako kaže, a gdje drugdje nego u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Ima i neke signale da će Grad Zagreb podržati taj izložbeni projekt, odobren mu je i novac za pripremne radove, ostaje još samo nagovoriti i Ministarstvo kulture koje ovih dana, osim njega, spominju i mnogi drugi muzealci.