Još se traži dvorana za legendarni orkestar

ZAGREB - Kraljevski Concertgebouw orkestar, koji nosi ime slavne amsterdamske koncertne dvorane, jedan je od najboljih, a prema prošlogodišnjoj anketi časopisa Grammophone i apsolutno najbolji simfonijski orkestar na svijetu.



Njihov nastup zakazan za 6. listopada u pretplatničkom ciklusu Lisinski subotom (izvanredno u utorak) bio bi odmah na početku nove sezone sasvim sigurno i jedan od kulturnih događaja godine.



Neraskidivi ugovori



Siriščević na muci:



Lisinski je koncert htio otkazati, ali organizator turneje nije pristao
Međutim, kako smo već javili, radovi poduzeti zbog uklanjanja azbesta u zagrebačkoj koncertnoj dvorani neće biti gotovi do 1. listopada, kako se najprije očekivalo, nego će vrata publici biti otvorena tek 16. listopada. Kada je o tom prije dva tjedna dobio obavijest iz Grada, ravnatelj Lisinskog Dražen Siriščević odmah nam je, i sam žalostan i razočaran,  rekao da će koncert slavnog orkestra iz Amsterdama biti otkazan te da će novi termin nastojati ugovoriti već za sljedeću sezonu.



Ali, precizni ugovori za gostovanja tako velikih i uglednih orkestara potpisuju se barem godinu dana unaprijed, a otkazivanje u posljednji čas jednog koncerta može zaljuljati čitavu turneju. Tim više što je svako putovanje takvog ansambla od stotinjak glazbenika, uz posebni transport instrumenata, vrlo skupo. Ugledna bečka agencija koja organizira  čitavu turneju stoga nije htjela ni čuti za otkazivanje nego je, na temelju ugovora koji ima s Lisinskim, inzistirala na održavanju koncerta u zamjenskom prostoru. Ali kojem?



Zagreb se bez Lisinskog doista ne bi mogao zvati metropolom jer to je jedina dovoljno velika i adekvatna dvorana za ovakve vrhunske koncerte.



Siriščević je čak bio spreman za svojih preko tisuću pretplatnika organizirati besplatni izlet autobusim u Ljubljanu, ali tamošnji Cankarjev dom te je večeri već zauzet.



Ići u Arenu bila bi ludost



Zatim je izvanrednu situaciju i veliko kulturno značenje ovoga gostovanja objasnio u pismu rektoru zagrebačke katedrale, međutim, nakon pregleda “terena” uvjerio se da za toliki orkestar, sve kad bi Crkva i pristala, tamo nema mjesta. Uz to, čak bi i dirigentu tako sjajne reputacije kakav je maestro Daniel Harding bilo teško kontrolirati monumentalno zvučanje Mahlerove Prve simfonije zvane “Titan” u hiperakustičnom prostoru Katedrale s desetak sekundi odjeka.



Nakon iskustva s Londonskim simfonijskim orkestrom i Gergijevim, nekima je u Gradu navodno pala na pamet i Arena. Međutim, ravnatelj Koncertne direkcije Zagreb Davor Žagar i njima i nama rekao je kako bi krenuti u takav pothvat tri tjedna prije koncerta bila čista ludost jer njemu su premalo bila i tri mjeseca za kampanju kojom je na kraju u Arenu na koncert ozbiljne glazbe ipak privukao vrlo solidnih desetak tisuća ljudi.



Ali, slušati u istoj godini još jedan vrhunski orkestar preko razglasa bilo bi doista previše. To je kao da u Maksimir dovedete reprezentaciju Brazila, a ljude pozovete da preko puta u parku gledaju utakmicu na video zidu.



U igri i Sveta Mati Slobode



Siriščeviću je preostalo pregledati još svega nekoliko prostora koji su mu sugerirani, među kojima je, doznajemo, i crkva Sveta Mati Slobode na Jarunu, a od producenata veterana Koncertne direkcije stižu uvjeravanja da je najbolji prostor solidne akustike koja ne zahtijeva razglas Mala dvorana Doma sportova.







Branimir Pofuk
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:13