Legendarni reper iz Splita, poznat i kao prvak tvrdog đira, lik koji vjerno preslikava nemilosrdnu stvarnost "kvartova u kojima nema knjižnica", Krešo Bengalka, kroz sirovu i autentičnu glazbu u Močvari će 29. siječnja izvoditi svoje najveće hitove.
Karijeru je započeo kao član i osnivač kultnog gangsta rap sastava Kiša Metaka, gdje je izgradio temelje splitskog rapa. Bengalka je 2012. debitirao na prvom albumu "Kiše metaka" (poznat i kao "Prvi folder"), dok se publici premijerno predstavio bendovim singlom "Konan", iako je kao dio Nekih tvrdih likova na kultnoj pjesmi Dječaka "Krek Kuća" kišu prognozirao i ranije. Dosad je objavio više od 10 albuma, a ukupno 24 pjesme koje su ugledale svjetlo dana prelaze milijun pregleda na YouTubeu.
Poznat po beskompromisnim nastupima uživo, Krešo Bengalka donosi energiju i swag koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Je li Krešo Bengalka lik koji si stvorio za pozornicu ili nema neke velike razlike između tebe na bini i privatno?
- Naravno da nisam isti lik privatno i javno, ali nema velike razlike. Krešo Bengalka je moj alter ego, to je sve ono kakav bih ja htio biti da mogu. S obzirom na to da nisam jedini na ovom svijetu, moram privatno biti malo drugačiji lik. Balans između privatnog i javnog života mora postojati, lik Kreše Bengalke predstavlja idealiziranu verziju mene - hrabrijeg, glasnijeg i direktnijeg, dok privatno ostajem svjestan društvenih normi i osobnih obveza.
Tekstovi koji su često ispunjeni teškim temama poput života na rubu, urbanih problema i osobnih izazova reflektiraju taj alter ego, koji bez cenzure prenosi surovu stvarnost. Međutim, privatno zadržavam pragmatizam i suzdržanost, a granicu između umjetničkog izraza i svakodnevnog života u najmanju ruku razumijem. Ukratko - Bengalka mi daje slobodu da budem glasniji.
Mračni splitski milje snažno je obilježio tvoj zvuk. Vidiš li Split danas kao drugačiji grad u odnosu na vrijeme kad si počinjao?
- Danas ljudi u Splitu imaju više novca, standard je veći, plaće su duplo veće, ali mladi i dalje nemaju perspektivu kakvu zaslužuju. Kulturni identitet Splita, koji je poznat po ponosu, buntovništvu i humoru, često reflektira ovu disonancu. Mnogi glazbenici poput mene oslikavaju realnost u kojoj Split, iako na prvi pogled urban i bogat, krije mnoge tenzije i izazove, osobito za mlade. Današnje ‘splitsko stanje uma‘ moglo bi se opisati kao kolektivna težnja za boljim uvjetima, ali s dubokim skepticizmom prema sustavu i političkim strukturama koje te promjene trebaju omogućiti. Postoji osjećaj borbe za očuvanjem autentičnosti grada i identiteta, usred procesa koji ga sve više čine komercijaliziranim i podređenim kratkoročnim interesima.
Split "Zoo 2" donosi 32 pjesme, što je ogroman poduhvat. Kako si održao fokus i energiju tijekom cijelog procesa stvaranja?
- Imam raspored u koji pišem kad radim, na kojoj pjesmi i u koliko sati. Meni ne bi predstavljalo problem i izbaciti album s deset puta više pjesama jer volim to što radim i ne želim raditi ništa drugo u životu. Točan podatak o albumu s apsolutno najviše pjesama u hrvatskoj diskografiji nije lako naći, ali takvi projekti su rijetki i obično rezervirani za obilježavanje nekih obljetnica ili retrospektiva karijera izvođača. Možda je ‘Split Zoo‘ i album s najviše traka u Hrvatskoj i slažem se da predstavlja i poduhvat.
Svaka pjesma s albuma izašla je zasebno, svaki dan u isto vrijeme. Što te motiviralo da odabereš baš takav format? Kako je publika reagirala na taj pristup?
- S obzirom na to da su pjesme na internetu jako kratkog vijeka trajanja jer ih ima previše, meni se taj pristup činio najlogičnijim. Nakon prva tri solo albuma, publici je svejedno kako ću izbacivati dalje, a odlučio sam se na objavljivanje na inovativan način koji je kombinirao serijalni i digitalni pristup. Najprije sam podijelio album na dvije cjeline (vol. 1 i vol. 2), pjesme sam objavljivao sukcesivno putem digitalnih kanala kako bih omogućio slušateljima da svaku novu pjesmu detaljnije dožive prije objave nove pjesme.
Da Split ima soundtrack, kako bi on, po tvom mišljenju, zvučao?
- Kad bi Split imao svoj soundtrack, prema mom viđenju, bio bi to kompleksan, raznolik i višeslojan glazbeni mozaik koji odražava duh grada, njegovu surovost, humor i opuštenu vibru. Split je grad u kojem su ljudi najvažniji dio priče pa bi soundtrack obuhvatio raznolike likove. Tu bi se našli versovi o lokalnim šarmerima, ‘galebovima‘, neformalnim filozofima s Bačvica, radnicima koji se vraćaju iz škvera i starim nonama koje čiste ulice pred zoru. Sve u svemu, mješavina betona i mora, težine i humora, ozbiljnosti i opuštenosti - sve to u savršenom kaosu.
Kad bi se snimao film o tvom životu, kako bi se zvao i tko bi te glumio?
- Vjerojatno bi se zvao ‘Bengalka‘ ili nešto u tom stilu. Alternativni naslov mogao bi biti ‘Split Zoo‘, a glumio bi me prvi ćelavi mulac s ulice koji nema para, al‘ ima curu, a možda Stipe Radoja, ako baš tražimo pravog glumca.
Koji su domaći ili strani izvođači najviše utjecali na tebe dok si odrastao? Koliko su ti i danas važni ti utjecaji?
- Od stranih Cypress Hill, Wu-Tang Clan, Busta Rhymes, Big Punisher, Ice Cube. Od domaćih T.B.F., Dhirtee III Ratz, Nered i Stoka, El Bahattee i Edo Maajka. Svi su imali i još uvijek imaju utjecaj na mene. Na primjer kolektivna filozofija, sirova estetika i lirika Wu-tanga koja crpi inspiraciju iz ulice. S druge strane, El Bahattee ‘ubija‘ dubokom socijalnom analizom. El Bahattee je baš intelektualno pristupio hip-hopu i šteta da je tako rano prestao stvarati. Svi oni nisu samo inspiracija iz prošlosti, već i referentne točke koje me povezuju s hip-hop scenom.
Postoji li neki splitski ritual koji imaš, nešto što nikad ne preskačeš?
- Naravno, nikad ne preskačem skuhati ručak, šetati se, trenirati, voziti Vespu i otići sa ženom na pizzu. Ovo zbilja nema smisla dublje odgovarati (hahaha), eventualno spomenuti da sam jedan dio života redovito animirao TikTok pratitelje i dostigao neke ozbiljnije brojke. Sad sam to malo zapustio, kao da sam došao do nekog plafona koji nisam uspio probiti.
Priča se da si kao mlad imao punk bend u Splitu. Kako je splitska scena tad disala i što si naučio iz tih dana? Koliko bi danas mladima savjetovao da se upuste u alternativne glazbene projekte, čak i ako to nije "mainstream"?
- Tad mi se splitska scena činila slaba jer sam imao veće ambicije nego mogućnosti. Iz današnje perspektive to su bile najljepše godine mog života i sve mi izgleda super što je tad bilo, što je i normalno. Neki ljudi sa scene su se i začudili kad su vidjeli da na moje prve koncerte dolaze pankeri i reperi... I dan danas pankera ima dosta na mojim nastupima.
Pjesma "Viva La Palestina" ima snažnu antiratnu poruku. Što te potaknulo na suradnju s Frenkijem baš na ovoj temi?
- Otac mi je dao savjet da napravim pjesmu na tu temu i da zovem Frenkija i to me najviše potaklo na tu suradnju. Nisam imao nikakvu skepsu u vezi toga, svom ocu vjerujem, u Frenkija ne sumnjam, na prvu sam znao da će to jako dobro proći. Pjesma nosi snažnu i univerzalnu poruku solidarnosti s palestinskim narodom, kao i s drugim narodima i pojedincima koji se suočavaju s nepravdom, represijom i borbom za slobodu. I Split i Balkan, kao i Palestina, nose u sebi priče o nepravdi, sukobima i borbi za bolju budućnost.
Hoće li "Split Zoo 2" dobiti svojevrsni nastavak ili je ovo zatvaranje tog poglavlja?
- Ako bude tog nastavka, očekujte treću generaciju repera i očekujte trostruki album. Trenutačno završavam svoj 7. album i nije ‘Split Zoo 3‘, nego je nešto drugačije od toga. Više informacija očekujte uskoro, jako uskoro.
Nastupao si diljem regije, od Hrvatske do Srbije i Crne Gore. Primjećuješ li razlike u reakcijama publike u različitim gradovima?
- Nema neke razlike i nema pravila, pravilo je jedino da je publika u Splitu i dalje najzahtjevnija i meni najdraža. Osim Splita, najbolje su mi prolazili nastupi u Zagrebu. Sad kad je i moja publika odrasla sa mnom, sigurno je i veći gušt nastupati pred publikom koja uglavnom prepoznaje sve moje pjesme, bilo da su stare 10 godina ili su izdane jučer. Spremamo i neke nove nastupe pa se nadam da se uskoro vidimo i na nekim novim mjestima.
Imaš li neku posebnu poruku za publiku koja će te doći slušati u Močvaru?
- Bit će tvrdi đir i moji najjači hitovi iz vremena u kojem me publika najbolje pamti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....