ZLATNI STUDIO 2024.

Za najbolji film slavna se basna natječe protiv dječjeg hita i mračne priče o orgijama

Filmovi nominirani za Zlatni Studio

Čitatelji Jutarnjeg mogu glasati jednom dnevno, dok pretplatnici premium sadržaja Jutarnjeg lista mogu glasati dva puta dnevno

Za basnu o cvrčku i mravu čuo je svaki klinac ili je barem prelistao slikovnicu u kojoj se ona nalazi. Film Luke Rukavine, ujedno i koscenarista (kao koredatelji potpisani su Dino Krpan i renomirani Kristijan Milić), obradio je tu temu iz malo drukčijeg kuta: u njegovu "Cvrčku i mravici" prvospomenuti protagonist zagriženi je roker Ket koji zabavlja sve koji uživaju u njegovoj svirci, a mravica koja se zove Antoaneta buduća je kraljica mravinjaka i već se sada ježi od pomisli da će morati raditi od jutra do mraka.

Glasajte za pobjednike u kategorijama za nagradu Zlatni Studio

Još da u njezinu okružju nema različitih podmetanja, sve bi se moglo podnijeti. Ket joj se dopada i rado bi pjevala u njegovu bendu, ali svaka zabava ima granice: svjesna je da dolazi zima i da se svi moraju pripremiti za snježne nedaće. Nije baš sigurna da Ket ozbiljno shvaća njezina upozorenja, ali se nada da će u posljednji čas ipak spasiti sebe i svoje veselo društvance. Simpatična priča tek je jedan od razloga zbog kojih je film pogledalo 80 tisuća ljudi u našim kinima. To je, naime, prvi domaći crtić napravljen računalnom 3-D animacijom, u izrazito jarkim bojama, a glavnim junacima glasove su posudili Marko Petrić, Tara Thaler i Mladen Vasary. Dopadljive songove skladao je Goran Muratović, poznatiji kao Coco Mosquito, jedan od ključnih oslonaca grupe Jinx. "Cvrčak i mravica" imat će zapaženu međunarodnu karijeru, već sada je prodan u tridesetak zemalja, no podaci još nisu u cijelosti zbrojeni.

image

"Cvrčak i mravica"

HAVC

Iako objavljena prije više od 20 godina, knjiga Sanje Polak "Dnevnik Pauline P." tek je sada dočekala ekranizaciju i to vrlo solidnu. Nije bez razloga taj roman za mladež uvršten u školsku lektiru, što mu je svakako pomoglo da u startu privuče male i nešto mlađe gledatelje.

Čitatelji mogu glasati jednom dnevno, dok će pretplatnici premium sadržaja Jutarnjeg lista moći glasati dva puta unutar 24 sata. Postanite i vi pretplatnici premium sadržaja klikom OVDJE

Režirao ga je Neven Hitrec koji se okušao u različitim žanrovima, no za pohvalu je njegov rad s malim glumcima: nema tu otezanja i nesigurnosti, mala Katja Matković mogla bi se bez problema ogledati u eventualnim nastavcima, a vrlo dobri su i njezini stariji partneri Judita Franković Brdar, Borko Perić i Iskra Jirsak. Vrlo dobar scenarij napisali su Dora Delbianco i Ivan Turković Krnjak, a posebno treba izdvojiti fotografiju Dragana Markovića. Vrlina film je njegova dinamičnost i zaigranost, nimalo slučajno da je otkupljen za prikazivanje u čitavoj regiji.

image

"Dnevnik Pauline P."

/Press

Posljednji film nedavno preminulog Lukasa Nole, poznatog po erotskim trilerima i socijalnim dramama s puno seksa ("Rusko meso", "Sami", "Šuti!"), počinje znakovito: na kraju radnog maratona u usputnom motelu prijatelji "počaste" kolegu "escort" djevojkom (efektna epizoda Lene Medar).

image

Kadar iz filma "Escort"

Lukas Nola/

On se isprva koleba treba li prihvatiti tako nešto, izgovara se da do sada nikad nije prevario suprugu, no naposljetku pristane i to ubrzo požali jer usputna avantura završi tragično. Kad se otrijezni od previše alkohola i kokaina, ustanovi da se njegova partnerica onesvijestila u kupaonici, ali i nešto gore: preminula je u orgijama u koje su se njih dvoje upustili. Junak bi taj slučaj najradije prijavio policiji, ali protiv njega je splet okolnosti. Pojavljuju se dvojica "čistača" koji će se pobrinuti da sve izgleda kao da djevojka nije niti postojala, no protagonista grize savjest, osobito kad se vrati svojoj obitelji. Svima je jasno da je on prošao nešto o čemu nikome ne želi pričati, ali prošlost se ne da samo tako izbrisati. Živko Anočić uvjerljiv je u ulozi u kojoj bi malo tko htio biti, Krešimir Mikić i Nikša Butijer intrigantni su negativci, a osobito su dobri fotografija Frane Pamića (njegov prvi dugi film) i scenografija Ivana Veljače. U završnici se format slike promijeni, no to je redateljeva odluka: nešto slično je napravio hrvatski klasik Nikola Tanhofer u svom filmu "Svanuće" davne 1964., no u doba etabliranja autorske kinematografije to je mnogima bilo normalno.

image

Zl

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:14