FILMSKI CIKLUS

Tko je čovjek koji već 50 godina tako dijeli filmofile? Art gnjavator ili genijalac?

Andrej Tarkovski
Tarkovski je redatelj sporih, meditativnih filmova: film je sam nazivao "skulptura u vremenu". Prezirao je metaforu i simbol

Ruski redatelj Andrej Tarkovski (1932. - 1986.) spada u filmaše koji su ulazili u modu i ispadali iz mode.

Tijekom 80-ih Tarkovski je bio silno cijenjen, oličenje Autora s velikim A. Generacija postmodernističkih, žanrovskih kritičara otpravit će ga u ropotarnicu kao pretencioznog gnjavatora, inkarnaciju one vrste art-filma koju nisu voljeli. A nakon 2000-ih opet su se u modu vratili "transcendentalni stil" i slow cinema, pa postaje uzor koji slijede redatelji od Filipina do Argentine i Meksika.

Tko je čovjek koji već 50 godina tako dijeli filmofile? To može provjeriti zagrebačka publika. Kino Tuškanac od ponedjeljka unutar programa "Meditativni film Andreja Tarkovskog" prikazuje sve redateljeve dugometražne filmove. Tu je "Ivanovo djetinjstvo" (1962.), njegov debitantski ratni film koji je snimio po narudžbi i u kojem je transcendirao rutinski patriotski film u metafizičko iskustvo. Tu je "Andrej Rubljov" (1966.), biografski film o srednjovjekovnom freskopiscu koji ga je proslavio. Tu je "Zrcalo" (1974.), njegov najosobniji, najradikalniji i najosporovaniji eksperiment, kao i "Solaris" (1972.), SF po romanu Stanislawa Lema koji će kasnije rimejkati Steven Soderbergh. Tu je i njegov najslavniji film, SF "Stalker" (1979.), kao i dva filma koja će potkraj prekratke karijere snimiti na Zapadu.

Tarkovski je redatelj sporih, meditativnih filmova: film je sam nazivao "skulptura u vremenu". Prezirao je metaforu i simbol kao literarne. Izbjegavao je filmsku muziku. Iako je bio duboko religiozan, svoje spiritualne filmove je radio unutar komunističke kinematografije. Bio je nezainteresiran za socijalne teme. No, Slavoj Žižek neće bez razloga napisati da je u filmu "Stalker" kroz pejzaže pune rasapa, rđe i drače Tarkovski prorekao kako će izgledati postkomunistička istočna Europa. (Program traje od 8. do 14. 2.; ulaznica 25 kn)

The Gentleman danas u Močvari predstavlja singl s novog albuma

The Gentleman će večeras u Močvari premijerno predstaviti novi singl "Hide & Seek" s istoimenog nadolazećeg albuma koji će sutra biti i službeno objavljen uz prateći videospot. Glazbenik iz Koprivnice pripremio je set pjesama s prvog albuma, no i neke od još neobjavljenih pjesama. Ako ste ljubitelji kantautorske nježnosti i lirske promućurnosti, uživat ćete.

image
The Gentleman

Seljačka buna i borba za pravicu na webu Povijesnog muzeja

Hrvatski povijesni muzej predstavlja novu virtualnu izložbu "Borba za pravicu!", koja vraća sjećanja na događanja u 16. stoljeću, i to na poznatu Seljačku bunu 1573. godine. Izložbom predmeta i umjetničkih djela nastalih na temu znamenite bune cilj je pružiti uvid u njezine uzroke, položaj seljaka te njihove pokušaje ostvarenja boljih ekonomskih i socijalnih uvjeta života. (Virtualna izložba na www.hismus.hr)

Izolacija, odvojenost i zaraza teme su nove "Traviate" u Rijeci

Opera Giuseppea Verdija “La Traviata” jedna je od najpoznatijih i najizvođenijih opera u svijetu. Libreto je, prema Dumasovoj “Dami s kamelijama” napisao Francesco Maria Piave. Sam Alexandre Dumas Jr. je, nakon što je čuo operu, rekao da se već za 50 godina nitko ne bi sjetio njegovog romana, ali zahvaljujući Verdijiu djelo je postalo besmrtno. Premijeru ovog glazbenog remek-djela pod vodstvom šefa-dirigenta Valentina Egela publika će moći vidjeti i čuti u riječkom HNK Ivana pl. Zajca danas u 19 sati, a reprizna izvedba je 13. veljače. “Traviata” je veliku popularnost stekla i zbog pogodnosti za suvremene interpretacije. Nova riječka produkcija ide i korak dalje te u doba pandemije i protuepidemijskih mjera, tematizira upravo izolaciju, zarazu, socijalnu distancu i odvojenost. Koncept, dramaturgiju i režiju potpisuje Marin Blažević.

image
Traviata

Dizajnerski dvojac Bachrach & Krištofić gostuje u Kutini

Retrospektivna izložba dizajnerskog dvojca Bachrach & Krištofić "Dizajn & fotografija", održana prvi put u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 2016. godine, a zatim 2019. u riječkoj galeriji Kortil, otvara se danas u 12 sati u Muzeju Moslavine u Kutini, a prikazat će vitalni presjek dijelova stvaranja ovog autorskog para u proteklih četrdeset godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 22:48