Iako znanost još uvijek ne može reći je li čovjek sam u svemiru ili nije, Steven Spielberg uvjeren je da nije. Američki se filmaš već svojim prvim dugometražnim igranim filmom, mikrobudžetnim (500 američkih dolara!) znanstvenofantastičnim djelom “Svjetlo vatre” koje je snimio 1964., kada je imao 17 godina, deklarirao kao vjernik u izvanzemaljce. Radnja filma prati skupinu znanstvenika koja istražuje niz obojenih svjetala na nebu i nestanke ljudi, životinja i predmeta iz izmišljenog američkog grada Freeporta koji su uslijedili. O ozbiljnosti Spielbergovih uvjerenja svjedoči to što jedan od protagonista filma, znanstvenik Howard Richards, uloži velik napor kako bi Središnju obavještajnu agenciju Sjedinjenih Američkih Država (CIA) uvjerio da izvanzemaljci doista postoje te to što oni na kraju filma otkriju svoje namjere, odnosno otkriju da planiraju oteti cijeli Freeport kako bi na svom planetu Altarisu napravili ljudski zvjerinjak.
Temi izvanzemaljaca Spielberg se vratio 1977. u svojoj znanstvenofantastičnoj drami “Bliski susreti treće vrste”. Ovaj put institucije nije bilo potrebno uvjeravati u njihovu egzistenciju, a ni došljaci ne namjeravaju zatvoriti ljude u kakav svemirski rezervat. Istina, oteli su nekoliko ljudi, međutim čini se da im se ništa loše nije dogodilo dok su bili u njihovim rukama. Spielbergovo viđenje izvanzemaljaca kao nenasilnih bića potvrđuje sam kraj filma, u kojem električar Roy Neary dobrovoljno ulazi u njihovu letjelicu i napušta Zemlju. “Bliski susreti treće vrste” slave znatiželju i otvorenost prema novome, makar ono bilo nerazumljivo. Film je to s izraženim biblijskim motivima – izvanzemaljci podsjećaju na anđele, susret ljudi s njima dogodio se na planini Đavolji toranj, a njihov “razgovor” u mnogočemu nalikuje bogoslužju. Istaknuta kritičarka Pauline Kael primijetila je i da “Bliski susreti” sadržavaju i osobnu notu: Spielbergovi roditelji Arnold Spielberg i Leah Adler bili su inženjer elektrotehnike i koncertna pijanistica, a ljudi s vanzemaljcima komuniciraju pomoću računala i glazbe.
Još veću otvorenost prema izvanzemaljcima Spielberg je pokazao u dječjem znanstvenofantastičnom filmu “E.T. – izvanzemaljac” iz 1982. U njemu izvanzemaljci dođu u šumu u američkoj saveznoj državi Kaliforniji prikupiti uzorke biljaka, a jedan se član ekspedicije, tijekom tog pothvata koji prekinu američke vlasti, izgubi te pronađe utočište u domu obitelji Taylor te se sprijatelji s dječakom Elliotom, njegovim starijim bratom Michaelom i petogodišnjom sestrom Gertie. Kao i “Bliske susrete”, Spielberg je “E.T.-a” prožeo autobiografskim motivima, točnije razvodom roditelja koji je promijenio dinamiku unutar obitelji, a kritičari smatraju da sadržava i biblijske motive, odnosno da je E.T. analogija Isusa Krista. Vlasti u “E.T.-u” nisu prijateljski nastrojene prema izvanzemaljcima, odnosno nepoznatom, međutim jedan iz njihovih redova, agent Keys, isprva se potajno divi E.T.-u, a kasnije mu otkrije da o susretu s izvanzemaljcima sanja od djetinjstva te da ga smatra istinskim čudom. Spielberg je u “E.T.-u” razradio jednu od ideja kojoj će se opetovano vraćati, a to je da se sukobi trebaju rješavati komunikacijom i razumijevanjem.
"ŠALABAHTER IZ FILMA" O "DANU RAZOTKRIVANJA" POGLEDAJTE U NASTAVKU TEKSTA:
Američki se filmaš izvanzemaljcima ponovno bavio 2005. u znanstvenofantastičnom akcijskom trileru “Rat svjetova”, ekranizaciji istoimenog romana H. G. Wellsa iz 1898. godine. Za razliku od “Bliskih susreta” i “E.T.-a”, u ovom filmu nema razumijevanja i komunikacije. Ratoborni i iznimno inteligentni izvanzemaljci napadaju Zemlju jer im je dojadilo gledati kako čovječanstvo njome dominira. Zemlja im pruža otpor, međutim izvanzemaljci su naprosto presnažni, a za vrijeme filma dozna se da su ovaj napad dugo planirali jer su neke njihove borbene jedinice izašle iz samog tla na Zemlji. Pored ovog međuplanetarnog sukoba, “Rat svjetova” ponovno se bavi disfunkcionalnom obitelji, a Spielberg je rekao i da je priču o napadu izvanzemaljaca na Zemlju ispričao iz perspektive lučkog radnika Rayja Ferriera i njegove obitelji jer je u njihovu snalaženju u ruiniranom svijetu vidio paralele sa snalaženjem Amerikanaca nakon terorističkih napada na SAD koji su se dogodili 11. rujna 2001. godine. Scenarist filma David Koepp rekao je da je pokušao ne referirati na 11. rujna ili invaziju SAD-a i njegovih saveznika na Irak koja je uslijedila, ali je rekao da je inspiraciju za odlazak Ferrierova sina Robbieja u vojsku pronašao u tinejdžerima iz Gaze.
Peti Spielbergov film o izvanzemaljcima – ili četvrti, budući da neki ne broje “Svjetlo vatre” – ujedno je i četvrti film o arheologu Indiani Jonesu. Radnja akcijske avanture “Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje” iz 2008. godine vrti se oko telepatske kristalne lubanje koja se nalazi u Peruu. Narativ počiva na slučaju Roswellu, temelju teorije da je vojska Sjedinjenih Američkih Država 1947. godine u mjestu Roswell u saveznoj državi Novi Meksiko pronašla ostatke srušene izvanzemaljske letjelice te da od tada krije dokaze o egzistenciji izvanzemaljaca. Međutim, kako je “Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje” prvenstveno film o Jonesu, izvanzemaljci su u drugom planu, a njihov je prikaz više fantastičan nego znanstven. Unatoč tome, pojedine ideje iznesene u filmu nisu nezanimljive, ponajprije ona da čovjek žudi za omniscijencijom, ali da ga posjedovanje velikog znanja može usmrtiti.
Taman kad se činilo da je Spielberg izvanzemaljce stavio ad acta, novine The New York Times objavile su 2017. članak o tajnovitom programu Ministarstva obrane SAD-a koji se bavio prepoznavanjem zrakoplovno-svemirskih prijetnji i zaintrigirale američkog filmaša. U travnju 2024. objavljeno je da će sljedeći Spielbergov film biti priča o neidentificiranim letećim objektima, a da će scenarij napisati njegov dugogodišnji suradnik David Koepp. U narednim je mjesecima objavljeno da će uloge u filmu tumačiti Emily Blunt, Colin Firth, Eve Hewson, Colman Domingo, Josh O‘Connor i Wyatt Russell. Radnja filma držala se u tajnosti. Snimanje filma počelo je krajem veljače 2025. godine, a završeno je krajem svibnja iste godine. Krajem 2025. doznalo se da će novi Spielbergov rad nositi naslov “Dan razotkrivanja”.
Svjetska premijera filma održala se 2. lipnja 2026. u Parizu, britanska je upriličena 4. lipnja u Londonu, a američka 8. lipnja u New Yorku. “Dan razotkrivanja” u hrvatska je kina stigao 10. lipnja, a kritičar Jutarnjeg lista Damjan Raknić u novoj epizodi serijala “Šalabahter iz filma” donosi tri razloga zbog kojih ga trebate pogledati i dva zbog kojih ga trebate preskočiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....