VIKINZI

Potkraj četvrte a uoči pete sezone, milijuni fanova strepe: hoće li Ragnar Lothbrok preživjeti

Milijuni fanova serije “Vikinzi”, priče o seljaku Ragnaru Lothbroku koji kroz osvajanja i politiku postaje svojevrsni kralj Skandinavije, otežano dišu posljednjih dana. Bliži se finale četvrte sezone te odlične serije History Channela u kanadsko-irskoj produkciji, koju kod nas prikazuje HTV, a u ponudi je i Pickboxa.

Srednjovjekovni svijet “Vikinga” jako će se promijeniti, to je sigurno. No, hoće li Ragnar, središnji lik serije umrijeti ili nekim čudom preživjeti, hoće li se u petoj sezoni (koja se ubrzano snima) pojavljivati, makar kao duh ratnika iz Valhalle ili će Travis Fimmel, prezgodni Australac koji je četiri sezone maestralno igrao vikinškog vođu, doista zauvijek nestati, glavno je pitanje. Scene koje su procurile ne slute na dobro, pa je spekulacija mnogo. Nameću se i druga pitanja - što će biti s kraljicom Laghertom (Katheryn Winnick), Rollom (Clive Standen) i Lokijem (Gustaf Skarsgard), likovima koji imaju golemu bazu obožavatelja...

Neizvjesnost oko sudbine koju je Ragnaru i njegovom klanu namijenio kreator serije Michael Hirst još će potrajati, barem do početka pete sezone. Za nju službeni datum prikazivanja još nije objavljen, a po internetu kolaju informacije kako bi prvih 10 od 20 epizoda moglo biti prikazano u SAD-u već tijekom veljače.

Vjetar u leđa

Sigurno je da u priču već sada, na kraju 4. sezone, ulazi novi, važan lik, lik svećenika-ratnika kojeg glumi Jonathan Rhys Meyers, zvijezda “Tudora”, serije koju je također osmislio Hirst. Glumac koji je utjelovio nemilosrdnog i pohotnog engleskog kralja Henrika VIII. možda će “Vikinzima” dati novi vjetar u leđa. Naime, gledanost serije pada, a odlazak omiljenih likova mogao bi otjerati još jedan dio publike.

Kako god bilo, “Vikinge” će strastveni televizijski konzumenti dugo pamtiti. Netko je nakon prve sezone napisao da bi, da nije HBO-ove “Igre prijestolja” koju ništa ne može uzdrmati, ova serija zasigurno bila na prijestolju igrane tv-produkcije. Ovako je blizu vrha, jer “Vikinzima”, eto, nedostaje malo fantastičnih, izmaštanih elemenata. A i budžet je mnogo skromniji, prema podacima s IMDB-a epizoda “Igre” košta između 8 i 10 milijuna, ratnici sa sjevera snimaju se za samo dva milijuna.

Kada se serija počela prikazivati, bilo je i naslova poput: “Povijest je postala jako seksi”. Publika je zavoljela tu seriju jer je silno napeta, glumačka ekipa je iznenađujuće sjajna, a ima tu i puno ljubavi, seksa, strasti i složenih obiteljskih odnosa. Likovi iz devetog ili desetog stoljeća promišljaju vjeru (paganizam i kršćanstvo), bistre politiku riječima i (mnogo češće) oružjem, a žene su moćne, emancipirane i ravnopravne. I svi koriste dekorativnu kozmetiku - barem ocrtavajući oči.

Michael Hirst želio je biti što bliže realnosti i povijesnim činjenicama.

- Želio sam srušiti neke mitove o Vikinzima kao neopranim barbarima i prikazati njihov pravi svijet i kulturu - rekao je za Jutarnji list Hirst prošle godine, kada smo s novinarskom ekipom posjetili Ashford studije u Irskoj, gdje se snima veći dio serije.

Povijesni izvori

Time je dotaknuo temu koja se povlači od samog početka prikazivanja serije. Akademska zajednica našla je različite zamjerke i odstupanja od povijesnih činjenica i spoznaja o vremenima Vikinga - likovi iz raz­ličitih razdoblja pojavljuju se u isto vrijeme, odjeća je previše šminkerska... Ipak, nisu bili pregrubi. Serija nije stroga, dokumentaristička interpretacija jednog vremena nego tumačenje scenarista, kostimografkinje, scenografa i druge ekipe koja radi na seriji, uz nastojanje da se povijesni izvori i činjenice poštuju što je više moguće.

No, Michael Hirst zadovoljan je reakcijama povjesničara i drugih stručnjaka, posebice Skandinavaca.

- Jako pazimo da svaki artefakt koji se pojavi u seriji ima smisla i da znamo odakle potječu. Naši su likovi postojali, iako smo si tu dopustili odstupanja što se tiče vremen­ske crte pa su likovi koji ne bi mogli biti zajedno sada na jednom mjestu u jednom vremenu. Tako imamo Ragnara, koji je po svemu sudeći bio prvi čovjek koji je napao Englesku, a junak je iz nordijskih saga, imamo Lagerthu o kojoj također postoje povijesni zapisi - rekao je Hirst.

10.000 vikinga

Protok vremena i širenje vikinškog svijeta i vidokruga koji su autori željeli prikazati u seriji jako se dobro vidi na setu u Ashfordu - tamo se naime nalazi prikaz Kattegata, (izmišljene) vikinške naseobine koja je rasla od prve epizode do danas i postala pravi grad, veliko je trgovačko središte s 10.000 stanovnika. Vikinzi su se kroz četiri sezone promijenili, napre­dovali, proširili vidokrug i osvojili mnogo toga. Kamo će krenuti u petoj sezoni, s Ragnarom Lothbrokom ili bez njega, vidjet ćemo uskoro.

Glumci nemaju kaskadere, a brod su doista dovukli uz liticu

- Svaka epizoda Vikinga ima četiri do pet novih setova. U studiju postoji 30 stalnih setova s 40 pomičnih dijelova.

- Glavna kostimografkinja serije je trostruka Emmyjevka Joan Bergin koja je inspiraciju za kostime crpila iz izložaka u skandinavskim muzejima. Tkanine za kostime se izrađuju na starinski način, boje bobicama i pigmentima iz prirode.

- Za potrebe serije oživljena su i četiri mrtva jezika: staronorveški, anglo-saksonski, latinski i starofranački, jer su kreatori serije željeli da gledatelji čuju kako su zaista zvučali ljudi koje prikazuju u seriji.

- Glumci u seriji nemaju kaskadere, pa su ozljede, baš kao i scene borbe za koje se satima uvježbavaju koreografije, prave.

- U četvrtoj sezoni serije Ragnar odlučuje pokušati pobijediti franačku vojsku dovlačeći brod uz liticu. Scena s brodom je snimana bez specijalnih efekata. Brod su doista - vukli po litici.

- Vikinzi su doista bili tetovirani i svi su koristili “olovku za oči” kao u seriji. Postoje zapisi posjetitelja koji pokazuju da su kombinirajući razne sastojke poput spaljenih badema, pepela, malahita i oksidiranog bakra, radili boju koja nije imala samo dekorativnu svrhu nego i služila kao zaštita od sunca. Arapski putnik Ibrahim Al Tartushi zapisao je oko 950. godine kako šminka ističe ljepotu vikinških žena i muškaraca.

- Vikinzi nisu bili neoprani divljaci. Arheološki dokazi, poput pinceta, britvi i češljeva pokazuju da su držali do higijene. Kupali su se barem jednom tjedno, što je puno više nego u ostatku Europe u to doba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 13:34