Kažu da slike govore tisuću riječi, no slike mogu mnogo toga i prešutjeti, a neke od njih šute već više od stotinu godina. Gledamo ih u muzejima i galerijama, u školskim udžbenicima, na kalendarima, razglednicama, reprodukcijama, ponekad čak i na omotima bombonijera. Znamo njihova imena i autore. Znamo da je Josip Račić bio poseban, da je Slava Raškaj bila važna, da je Miroslav Kraljević bio genij. Ali koliko zapravo znamo o pričama koje su ostale izvan okvira? Tko je čovjek s cilindrom na Kraljevićevu ‘Bonvivantu‘? Zašto se za njegov identitet gotovo cijelo stoljeće nije znalo? Je li Slava Raškaj svoj poznati autoportret naslikala u trenutku svojih najvećih umjetničkih uspjeha? Jesu li ona i njezin mentor Bela Čikoš Sesija doista bili ljubavnici ili je riječ o priči koja se desetljećima ponavljala bez čvrstog dokaza? Ovako, stvarno ukratko, glasi intrigantna najava novog dokumentarnog serijala "Kunstdetektiv", koji se 26. listopada počinje emitirati na Prvom programu HTV-a. Serijal ima šest epizoda, a ulogu detektiva tumači hvaljeni glumac Krešimir Mikić. Iza tih priča o tajnama umjetničkih djela koje će tek stići na male ekrane stoje ogroman trud, dugotrajno istraživanje i pažljiva razrada, ali i nešto drugo.
Ovaj je projekt i silno tužan, nabijen emocijama, dapače, tragičan jer je njegova autorica Sara Hribar preminula usred snimanja. Hvaljena hrvatska redateljica i scenaristica otišla je prerano, 20. veljače 2025. Imala je samo 39 godina kada je izgubila bitku s teškom bolešću, ne dočekavši realizaciju svojeg posljednjeg djela, koje je osmislila kao velika zaljubljenica u likovnu umjetnost i krimiće. Njezin je rad ipak nastavljen zahvaljujući predanosti redatelja Marka Šantića i ekipe Jake produkcije, predvođene Jurom Bušićem.
Završila u bolnici
- Kada je Sara Hribar preminula, hrvatska kinematografija izgubila je velik talent i autorski glas koji je teško nadoknaditi. Sara je svojim djelima uvijek bila maksimalno posvećena. Kada je pripremala film ili TV seriju, bila je u kreativnom procesu 24 sata dnevno. Tako je bilo i s ‘Kunstdetektivom‘. Nažalost, bolest ju je postupno ograničavala, ali Sara se nije pokolebala. Vjerovala je da će se vratiti snimanju i do posljednjeg je trenutka radila i planirala svaki detalj. Čak je razmišljala o tome da produkcija nabavi invalidska kolica kako bi je netko mogao voziti po setu i lokacijama. Međutim, krajem 2024. zdravstveno stanje joj se počelo pogoršavati i završila je u bolnici. Dotad je već odradila nekoliko dana snimanja, a ja sam se, zbog rokova koji su se približavali, počeo intenzivnije uključivati u projekt. Gotovo svakodnevno smo telefonski razgovarali o ‘Kunstdetektivu‘ - otkriva Šantić. Budući da joj je taj serijal bio jako važan, Sara je iz bolničke postelje pratila razvoj projekta, a Šantić ju je izvještavao o daljnjim pripremama i radu na terenu.
- Nakon njezine smrti uslijedio je veliki šok za cijelu ekipu. U tom trenutku snimanje više nije imalo smisla. Činjenica je bila da je ‘Kunstdetektiv‘ već bio u produkciji, s nekoliko snimljenih dana, pa se postavilo i pitanje - što dalje? S vremenom je članovima uže kreativne ekipe postalo jasno da serijal treba nastaviti, da Sarina autorska vizija treba zaživjeti na televizijskom ekranu. U tom razdoblju jako su nam pomogli njezina majka Tanja Kirhmajer i brat Vid Hribar, koji je i skladatelj glazbe za seriju. Osim uredništva HRT-a, važnu ulogu u nastavku projekta imali su i snimatelj Daniel Ruljančić, producent Bušić i izvršni producent Nikola Tomić - ističe Šantić. I Šantić i Bušić već su mnogo puta surađivali s Hribar pa su dobro poznavali njezin način rada i razmišljanja, a HRT je nakon njezine tragične smrti pomaknuo rok isporuke, čime su dobili dodatnu godinu dana.
Vlastita intuicija
- To nam je vrijeme bilo iznimno važno jer smo, uz nastavak snimanja, morali ponovno proći kroz istraživanje, reorganizirati produkciju i pronaći način da serijal smisleno privedemo kraju - govori redatelj. To se pokazalo izuzetno kompleksnim. Sarina majka Tanja Kirhmajer puno mu je pomogla. Prisjetila se Sarinih razmišljanja i ideja i pronašla njezine bilješke o serijalu.
- Želio sam da se ‘Kunstdetektiv‘ nastavi oslanjajući se na Sarine naputke i njezinu početnu zamisao. U tom trenutku nije bila još snimljena ni petina serijala, pa je pred nama bilo još mnogo posla. Nakon nekoliko mjeseci priprema shvatio sam nešto zbog čega sam se skoro povukao iz projekta. Deset godina prijateljevao sam sa Sarom, družili smo se, razgovarali telefonom, dopisivali se mailovima i porukama te zajedno sudjelovali u razvoju nekoliko scenarija i režiji njezina filma ‘Lada Kamenski‘. Na ‘Kunstdetektivu‘ sam do kraja osvijestio koliko je njezin autorski senzibilitet bio poseban i neponovljiv. Pokušaji da pretpostavim kako bi Sara reagirala u određenoj situaciji i kakvu bi kreativnu odluku donijela počeli su me voditi prema kompromisima koji nisu koristili serijalu. Shvatio sam da moram početi slijediti vlastitu intuiciju i krenuti svojim putem, a da se pritom ne izgubi ono što je Sara već postavila kao temelj projekta - objašnjava. Krenuo je zato u vlastito istraživanje, čitao monografije i stručnu literaturu, istraživao arhivsku građu, obilazio arhive te razgovarao s povjesničarima umjetnosti, kustosima, muzejskim savjetnicima, kuratorima zbirki i svjedocima vremena.
Kompleksan projekt
- U tom procesu najviše su mi pomogle Sarina majka i stručna suradnica Ana Šeparović. Taj je dio rada doista nalikovao detektivskoj istrazi. Nastavio sam istraživanja koja je Sara počela, ali ih je zbog bolesti morala prekinuti, nastojeći pronaći nove, intrigantne detalje kojima bih mogao nadograditi njezine scenarije i režijski dodatno naglasiti detektivski karakter serijala - kaže Šantić. Na kraju je snimanje, koje je počelo u drugoj polovici 2024., završilo u veljači ove godine. Držali su se želje preminule autorice i izgradili vizualni identitet na prepoznatljivim starogradskim zagrebačkim lokacijama, ali i ne samo njima.
- Ovo je bio iznimno kompleksan projekt sniman na velikom broju lokacija u Zagrebu. Za pojedine epizode dodatno smo snimali u Ozlju, Požegi i Trogiru. Različita godišnja doba i brojna noćna snimanja bila su prilično zahtjevna za dokumentarni projekt, ali ekipa se odlično prilagodila svakoj situaciji. Imali smo veliku potporu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i svih ostalih institucija u kojima se serija snimala - nadovezuje se producent Jure Bušić, zahvaljujući svim institucijama na pomoći. U realizaciji šest epizoda, od kojih je svaka posvećena jednom djelu naših slavnih umjetnika, sudjelovao je velik broj stručnjaka. Osim spomenutih umjetnika, tu su i djela Cate Dujšin, Naste Rojc i Oskara Hermana.
- Imamo mnogo zanimljivih sugovornika, od Igora Zidića, Žarke Vujić, Biserke Rauter Plančić, Dalibora Prančevića, Petra Preloga, Leonide Kovač, Nataše Govedić, Tihane Puc, Željka Marciuša, Mire Wolf, Ane Šeparović i mnogih drugih. A kada serija krene s emitiranjem na HRT-u, vidjet ćete kako svaki od umjetnika ima jako zanimljive priče, doslovno vrijedne zasebnog filma - kaže Bušić. Sveukupno, na ovom je projektu sudjelovalo čak 60-ak ljudi. Pitamo ga i koja ga je tajna najviše iznenadila.
Suočeni s izazovima
- Puno je zanimljivosti oko svake od prikazanih slika. Posebno su interesantne priče oko slike Miroslava Kraljevića ‘Bonvivant‘ ili one Josipa Račića ‘Majka i dijete‘. Ali i ostale su detektivski jake - odgovara Bušić. Najveći je izazov u ovakvom tipu serijala, nadovezuje se Šantić, raditi epizodu o djelu o kojem se malo ili gotovo ništa ne zna.
- Upravo je takva slika ‘Dječak s bijelom kapom‘ Oskara Hermana. U takvom slučaju ni scenarist, a ni Kunstdetektiv ne znaju odakle početi istragu. Ipak, kada o samoj slici nema dovoljno podataka, priču je najbolje usmjeriti u drugom pravcu, recimo prema okolnostima nastanka djela i činjenicama iz umjetnikove biografije ili napraviti poveznicu s njegovim drugim djelima - ističe Šantić. Za kraj nas zanima je li ovim serijalom postigao ono što su željeli, posebno jer je bez sumnje "Kunstdetektiv" za sve uključene bio najemotivniji projekt u dosadašnjem radu.
- Da, najteži projekt upravo zbog prijateljstva sa Sarom i njezine iznenadne smrti koja nas je sve jako pogodila. Još uvijek smatram da nismo dovoljno svjesni što smo izgubili njezinim odlaskom. Svi koji su radili na ovom serijalu dali su svoj maksimum, a mnogo suradnika išlo je preko svojih kreativnih granica i bilo maksimalno posvećeno. Svatko se na neki svoj način pokušao pozdraviti sa Sarom i odužiti joj se za sve što je učinila - zaključio je Šantić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....