Mađarski film o ubojstvima Roma u provinciji ozbiljno juriša na nagrade

Do četvrtka, borba za nagrade u službenoj konkurenciji 62. Berlinalea bila je neizvjesna koliko i hrvatska nogometna liga: jedan film - “Barbara” domaćeg Christiana Petzolda - daleko je iskakao kvalitetom . U četvrtak, stvari su se promijenile jer su u 24 sata prikazana tri dobra filma, od kojih je jedan izvrstan.

Taj izvrsni stiže iz Mađarske, zemlje u kojoj je ultradesna vlada srušila nacionalni filmski centar, i u kojoj filmski redatelji sami disidentski organiziraju nacionalni festival bez forinte budžeta. Naslov tog filma je “Samo vjetar”, a autor Benedek Fliegauf.

“Samo vjetar” se događa u ruralnoj mađarskoj provinciji gdje miješano žive Mađari i Romi.

Rasistički stereotipi

Film prati 24 sata romske obitelji koju će potkraj filma lovačkim puškama poubijati neonacisti. Pratimo mater obitelji, vrijednu zaposlenu ženu, stariju kćer koja uči engleski i planira ići u Kanadu, ali i djeda i mlađeg sina koji žive kao Romi iz rasističkih stereotipa: djed se pijan valja u kanalu, a sin skuplja otpad i krade. Ubojstva Roma su učestala, vlada strah, tenzije se može sjeći nožem, a likovi moraju provesti svoj rutinski dan kao da ništa nije bilo.

Uz vrlo dobri Fliegaufov film, četvrtak je donio i dva solidna povijesna spektakla. “Dolina bijelog jelena” režisera Wan Quan’ana (pobijedio je ovdje 2009. s filmom “Tuyin brak”) trosatna je epopeja koja prati život ratarskog obiteljskog klana sa sjevera Kine od 1900. do 1937. U prvoj polovici, “Dolina bijelog jelena” je poput svojevrsnog “kineskog Novecenta”. U centru pažnje je žena feudalca otjerana zbog preljuba i njen ljubavnik, mladi seljak koji u ogorčenju zbog klasnih nepravdi otkriva komunizam. U drugom dijelu, “Novecento” se pretvara u “Twin Peaks”, a film pokazuje kako ogorčena junakinja manipulira svojim čarima da bi se osvetila svima koji su naudili njoj i njenom dragom.

Kostimirana zabranjena ljubav u središtu je i “Kraljevske afere” Danca Nikolaja Arcela. Ambijentiran u Dansku 1760-ih godina, film pripovijeda povijest danske princeze Charlotte, udane za psihički bolesnog kralja.

Kraljica i liječnik

Liberalna princeza nagovori muža da za premijera dovede njemačkog liječnika Strunseea, prosvjetitelja, reformista, ali i njenog ljubavnika. Danska postaje nakratko najliberalnija zemlja Europe, no konzervativci iskoriste preljub liječnika i kraljice da izvrše kontrarevoluciju. Riječ je o silno konvencionalnom, no i izvrsno napravljenom povijesnom filmu koji nije plošan.