Nagradu Srce Sarajeva za najbolji dugometražni film natjecateljskog programa 24. Sarajevo Film Festivala u žestokoj konkurenciji, kako je istaknuo međunarodni žiri, dobio je film “Ága” Milka Lazarova. Srce Sarajeva bugarskom redatelju je uručio predsjednik žirija Asghar Farhadi.
Film prati život na sjeveru bračnog para Nanooka i Sedne koji žive u divljini, tradicionalnim načinom života. No, život poput njihovih predaka, kakav žele, polako počinje sve teže provesti u djelo, među ostalim i radi globalnog zatopljenja. Njihova kći Ága otišla je prije nekog vremena, nakon žešće svađe, ne posjećuje ih više, i nakon Sednine smrti Nanook ju kreće pronaći. Film je prethodno pokazan i u Berlinu. U žiriju su osim Farhadija bili i Mike Goodridge, Umjetnički direktor Međunarodnog filmskog festivala i nagrada Macao iz Velike Britanije, Brigitte Lacombe, fotografkinja iz Francuske, redateljica iz Grzuije Ana Urushadze i hrvatska glumica Judita Franković Brdar.
100.000 gledatelja
Tijekom festivala bilo je više od 2600 akreditiranih gostiju, prikazano je 266 filmova iz 56 zemalja, a filmove u sarajevskim otvorenim i zatvorenim kinima gledalo je više do 100.000 gledalaca, što je dosadašnji rekord. Nagrade su dodijeljene u Narodnom pozorištu u Sarajevu, čime je završen službeni dio Festivala. Srce Sarajeva za najbolju redateljicu otišlo je u ruke rumunjske autorice Ioani Urucaru, koja je ove godine pokazala film “Limunada”. “Velika mi je čast. Sarajevu pripada moje srce već deset godina, a sada ja imam njegovo srce. Hvala vam”, rekla je Uricaru.
Dva su Srca Sarajeva otišla u Hrvatsku. Najboljim glumcem 24. SFF-a proglašen je Leon Lučev, za ulogu u filmu “Teret” mladog srpskog redatelja Ognjena Glavonića. Lučev je na dodjeli zahvalio svima i rekao: “Ovo je bio najteži film koji sam napravio, s najtežom temom”. Kratko smo razgovarali s Lučevom i na pitanje zašto mu je to najteži film do sada napravio, odgovara: “Zato što je, među ostalim, bio i fizički naporan. Također, na mojim je leđima bilo istraživanje kojim se Glavonić bavio punih šest godina. Ja sam temu koju je Glavonić ‘prebacio’ na mene morao prikazati kroz trideset dana snimanja”.
Riječ je o vrlo teško temi, svojevrsnom zločinu i kazni? “Teška je ukoliko je istina teška, a danas je društvo puno laži jer je laž lakša i jednostavnija. Za mene je ovo film koji me oslobađa od tereta. I prije je priča o jednoj balkanskoj obitelji nego o zločinu i kazni”. Lučev je već jednom dobio nagradu za glavnog glumca, za ulogu u filmu Gorana Rušinovića prema knjizi Miljenka Jergovića “Buick Riviera” 2009. godine. Sarajevo ga voli? “Rekao bih prije da sam imao dobre filmove”, kaže i nastavlja. “U zadnjih mjesec dana dogodilo mi se toliko lijepih stvari da još nisam svega svjestan, treba mi još malo da mi se sve posloži,”
Lučev je u filmu ulozi vozača hladnjače Vlade koji 1999. prevozi u Beograd trupla Albanaca ubijenih na Kosovu u sklopu nastojanja režima Slobodana Miloševića da prikrije tragove etničkog čišćenja, na samom početku ne zna što je u hladnjači.
Naše naslijeđe
Glavonić je u nedavnom intervjuu za Jutarnji rekao: “Glavna je priča koju sam želio ispričati, ona o tome što je jedna generacija ostavila drugoj. Što je generacija naših roditelja ostavila mojoj, ali i što je generacija naših roditelja naslijedila od prethodne, što je s tim naslijeđem učinila, kako je s njim postupila... Ne želim raditi filmove koji su ukras i zabava, dekoracija ovog i ovakvog sistema”. Film je prethodno prikazan i u Cannesu.
Najbolja glumica ovogodišnjeg festivala je Zsófia Szamozi, nagrađena za ulogu u filmu “Jedan dan”. Najbolji kratki film je “Dah”. Riječ je o redateljskom prvijencu bosanskog glumca Ermina Brave. “Nikada nisam zamišljao da ću osvojiti Srce Sarajeva. Ovaj film je za mog oca, a nagrada za moju majku”, rekao je Bravo na dodjeli.
Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film dobio je Nebojša Slijepčević, za film “Srbenka” u produkciji Restarta. Ovaj se film, podsjetimo, prekjučer našao na listi 15 najboljih dokumentarnih ostvarenja, koju je objavila Europska filmska akademija.“Srbenka” prati pripreme za predstavu “Aleksandra Zec” Olivera Frljića i bavi se temama nacionalizma i ksenofobije, odnosno promatra utjecaj hrvatskog društva i javnog diskursa na živote prvenstveno djece srpske nacionalnosti, koja su rođena u Hrvatskoj godinama nakon završetka rata. S redateljem smo razgovarali dan nakon što je u dva dana dobio dva priznanja. “Tri”, ispravlja nas.
Naime, u ponoć je u Sarajevu dodijeljena i nagrada publike, za što je ponovno nagrađen ovaj film u kategoriji dokumentarca. “Naravno da su mi sve nagrade velika pohvala i značajne, a i snima se puno dobrih dokumentarnih filmova i nagrade sam primio u kvalitetnoj konkurenciji. No, za film je i jako važno da ga prihvati publika, nagrade su tek lijepi dio metala na komodi. Film dolazi u kina 20. rujna, u redovitu distribuciju”, kaže Nebojša Slijepčević.
Tema kojom se bavi u filmu izuzetno je važna. O tome kaže: “Da, bitna je za društvo. No, više nego što se bavi prošlošću, tema se bavi sadašnjošću i uvjetima društva u kojemu djeca danas odrastaju.”
Podrška Sentsovu
Specijalnu nagradu žirija dokumentarnog programa dobio je film “Devetomjesečni rat” Laszla Csuja.
“Vrlo sam zadovoljan ovogodišnjim festivalom, jer sam čuo mnogo pozitivnih komentara od gostiju, ali i građana. Već od prvog dana dobivali smo mnogo čestitki. Sarajevo je zaista postalo mjesto okupljanja filmske industrije cijele regije i to su divne stvari”, izjavio je direktor Festivala Mirsad Purivatra.
Treba spomenuti i kako je SFF iskazao i podršku ukrajinskom režiseru Olegu Sentsovu. Podsjetimo kako je Sentsov u zatvoru u Rusiji jer je optužen za terorizam. Upravo je prekjučer njegova majka poslala pismo u kojemu moli za oprost, no ruski je predsjednik odgovorio da takvo pismo treba doći od samog zatvorenika. Sentsov štrajka glađu i navodno je spao na 66 kilograma. Herta Müller i Svetlana Aleksijevič među potpisnicima su pisma Angeli Merkel da učini sve što je moguće da spasi Sentsova. Na njegovo puštanje pozivaju i iz UN-a.
Pobjednik SFF-a je “Ága” Milka Lazarova
NAJBOLJI FILM
ÁGA (Bugarska)
Režija: Milko Lazarov
NAJBOLJi REDATELJ
Ioana Uricaru, LIMUNADA (Rumunjska)
NAJBOLJA GLUMICA
Zsófia Szamosi, JEDAN DAN
NAJBOLJi GLUMAC
Leon Lučev, TERET
NAJBOLJI KRATKI FILM
DAH (BiH)
Režija: Ermin Bravo
SPECIJALNO PRIZNANJE ŽIRIJA ZA KRATKI FILM
LEDENI BREGOVI (SAD, Grčka)
Režija: Eirini Vianelli
NAJBOLJI STUDENTSKI FILM
POSLJEDNJI POZIV (Mađarska)
Režija: Hajni Kis
NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM
SRBENKA (Hrvatska)
Režija: Nebojša Slijepčević
SPECIJALNO PRIZNANJE ŽIRIJA ZA DOKUMENTARNI FILM
DEVETOMJESEČNI RAT (Mađarska, Katar)
Režija: László Csuja
NAGRADA ZA LJUDSKA PRAVA
ARAF
Turska, Grčka, Bosna i Hercegovina
Režija: Didem Pekün
POČASNO SRCE SARAJEVA
Nuri Bilge Ceylan, reditelj
Nijaz Hastor, vlasnik i osnivač ASA Prevent grupacije te osnivač Fondacije Hastor
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....