KINO EUROPA SLAVI 90. ROĐENDAN Podigao ga je filmofil Leo Müller, koji se i sam okušao kao glumac u prvim hrvatskim filmovima

ZAGREB - Kino Europa, jedno od rijetkih 'starih' zagrebačkih kina koje je preživjelo 'najezdu' multipleksa, ove godine obilježava 90 godina osnutka, u povodu čega će u srijedu, na svoj rođendan, posjetiteljima osigurati cjelodnevni besplatan ulaz za projekcije u obje dvorane, koje počinju već u prijepodnevnim satima.

Za obljetnički program odabran je jedan nostalgični filmski klasik te filmovi recentne produkcije prikazivani prošle i ove sezone na redovnom programu kina Europa. Besplatne ulaznice se do isteka zaliha preuzimaju na blagajni kina, uz iznimku projekcije prigodnog kratkometražnog dokumentarnog filma "90 godina kina" Ivana Sikavice.

Još se jedan film najavljuje kao prigodni - talijanski klasik "Cinema Paradiso" Giuseppea Tornatorea iz 1988. što je priča o fascinaciji medijem filma i magičnoj privlačnosti kino projekcija, nagrađen Oscarom i Zlatnim globusom za najbolji strani film. Prateću glazbu za taj film potpisuje maestro Ennio Morricone, koji će u zagrebačkoj Areni održati koncert 11. travnja i za koji će petero posjetitelja te projekcije imati priliku osvojiti ulaznice.

U dvorani Mueller prikazat će se šest filmova, od belgijskog 'heartbreakera' koji spaja ljubavnu priču s ritmovima bluegrassa "Alabama Monroe" Felixa van Groeningena, do švedskog kino hita o obitelji koju uzdrma bezopasna snježna lavina, "Turist" Rubena Oestlunda. Prikazat će se još filmovi "Hannah Arendt" Margarethe von Trotta, "Prošlost" Asghara Farhadija, "O konjima i ljudima" Benedikta Erlingssona i "Pogrešna dostava" Ritesha Batre.

Sala kina Europe jedina takva na Balkanu

Kultno kino u Varšavskoj 3 sagrađeno je zahvaljujući zalaganju i sredstvima zagrebačke obitelji Mueller prema nacrtu arhitekta Srećka Florshuetza. Kao najljepše, najvažnije i najmodernije kino na ovim prostorima, 8. travnja 1925. otvoreno je svečanom projekcijom filmova "Nibelunzi" Fritza Langa i domaćeg "Dalmacija, zemlja sunca".

Zgrada kina, starijim generacijama još uvijek u sjećanju samo kao Balkan kina, bila je integralni dio većeg urbanog ansambla. Kao Kino Balkan-Palace podigli su je braća Alfred i Leo Mueller, nasljednici najveće gradske ciglane "Mueller" u Kustošiji i utemeljitelji uglednog Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg.

Leo je bio filmofil, i sam se okušao kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, a kino je otvorio na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća bila restauracija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom. Pročelja građevine bila su jednostavna i bez ukrasa, a u luksuznoj čekaonici u prizemlju "za prva i ostala mjesta" bio je smješten buffet i pletene stolice te vodoskok kipara Sunka, izrađen od umjetnog kamena.

Gledalište je bilo dugo 40, a široko 14 metara, dok je projekcijska ploča na pozornici uokvirena širokim zlatnim okvirom urešenim akantovim lišćem kipara Pitzgera. S lijeve i desne strane nalaze se stupovi od crvenog mramora s bogato urešenim kompozitnim glavicama na kojima stoje po dva Vihrina fauna koji drže teret ostale konstrukcije nad pozornicom.

U podnožju pozornice bio je prostor za orkestar, a u dvorani 1100 sjedalica (lože, mezanin, prvo i drugo mjesto) i sva su sjedala bila numerirana. Dnevne novine tada su pisale kako je to sala "jedina takve vrste na Balkanu".

Postsecesijski i klasicistički dekorativni detalji interijera očuvani su uvelike u originalnim oblicima, kao i sam interijer velike dvorane, jedino su sjedalice naknadno zamijenjene novima te ih je danas petsto.

Akcija "Daj mi kino!" spasila jednu od posljednjih starih kino dvorana

Kino Europa u svojoj je novijoj povijesti dijelilo sudbinu mnogih klasičnih zagrebačkih kino dvorana - 2006. prijetilo mu je zatvaranje i prenamjena, što je spriječeno akcijom "Daj mi kino!" Zagreb Film Festivala i Hrvatskog filmskog saveza. Njome se ukazalo na važnost postojanja prostora za prikazivanje nekomercijalnih sadržaja te je Grad Zagreb otkupio kino i dao ga od 2008. na upravljanje Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festivala.

Zahvaljujući tom potezu nastavila se tradicija tog kina kao najstarijeg gradskog kina s kontinuiranim namjenskim djelovanjem, a repertoar ostaje dosljedan nekomercijalnom i umjetničkom filmu, suvremenoj svjetskoj i domaćoj nezavisnoj i nekomercijalnoj produkciji. Uz redovit program kino Europa svake godine ugosti brojne filmske festivale i manifestacije, predavanja, okrugle stolove, izložbe.

Prije dvije godine na prvom katu otvorena je dvorana Mueller s četrdesetak sjedala, a prošla je godina donijela dvije novosti - pokretanje Kina Bibijada, cjelogodišnjeg filmskog programa koji najmlađoj publici donosi odabrane naslove recentne europske i svjetske nezavisne kinematografije te, za turiste i strane državljane koji žive u Hrvatskoj, program Subtitled Tuesdays koji utorkom prikazuje filmove s redovnog repertoara i s titlovima na engleskom jeziku. U suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom organiziraju se filmsko-glazbene projekcije kultnih nijemih filmova.

Za budućnost iz kina Europa najavljuju daljnje učvršćivanje tog kina kao lokalnog i regionalnog središta nezavisne svjetske kinematografije, s naglaskom na programsku raznolikost, edukaciju i upoznavanje s domaćom i stranom filmskom i kulturnom produkcijom.