USKORO OPET U KINIMA

IZGUBLJENI FILM PRIJE GOTOVO SVIH PREDVIDIO USPON NACIZMA Jeziva distopija o gradu bez Židova prorekla je zlo koje je uslijedilo godinama poslije

 Screenshot / YouTube
 

Izgubljeni nijemi film iz 1924. godine koji zapravo predviđa uspon nacizma, pronađen je na buvljaku u Parizu 2015. godine nakon što se desetljećima smatralo da je zauvijek izgubljen. Zahvaljujući donacijama film je u potpunosti obnovljen i uskoro se vraća u kina, piše BBC.

Trojica muškaraca izazivaju, gnjave i tuku Židova na ulici; žena iznenađena visokim cijenama na tržnici uzima voće i gađa Židova koji prolazi s njim; pred zgradom vlade veliki protesti, a unutra savjetnik govori: ‘Užasno je protjerati Židove, ali moramo zadovoljiti građane.’

To su samo tri scene koje su prikazane u austrijskom filmu ‘Die Stadt Ohne Juden’ (‘Grad bez Židova’), a koji se pokazao kao zastrašujuće proročanski. Snimljen je gotovo 20 godina prije holokausta, u vrijeme kad je nacistička stranka bila zabranjena u Austriji i kad je Adolf Hitler bio u zatvoru u Njemačkoj i pisao ‘Mein Kampf’.

Rast antisemitizma

Film donosi priču o gradu koji protjera sve Židove. Na njih svale krivnju za povišenje cijena i nezaposlenost. Priča je bazirana na distopijskom satiričnom romanu austrijskog Židova, novinara i književnika, Huga Bettauera.

‘Početkom dvadesetih godina antisemitizam je u Austriji strašno bio u porastu, puno više nego ranije, tijekom monarhije. Hugo Bettauer se doista trudio učiniti društvo tolerantnijim - prema Židovima, homoseksualcima, aktivnom uključenju žena u politički život… Zbog toga je došao u konflikte s desno orijentiranim austrijskim dijelom društva koje je tad jednostavno dominiralo’, kaže Nikolaus Wostry, jedan od šefova arhiva Filmarchiv Austria.

Bettauer se borio protiv rastuće netolerancije i rasizma u vrijeme kad su Židovi, raseljeni nakon Prvog svjetskog rata, dolazili u Beč.

Priču je za film adaptirao austrijski redatelj Hans Karl Breslauer, a ‘Grad bez Židova’ premijerno je prikazan 1924. u Beču. Pozitivno je prihvaćen, prikazan u pet najvećih kina u Beču, no ‘onda je desnica reagirala’, priča Wostry za BBC.

Samo godinu dana nakon dovršetka filma Huga Bettauera ubio je mladi nacist Otto Rothstock. Bijesan zbog satire ušao mu je u stan i ispalio u njega pet hitaca. ‘Njegova privatna adresa bila je objavljena i u novinama su eksplicitno napisali da takva osoba ne bi trebala biti dio društva’, rekao je Wostry nazivajući sudski proces protiv Rothstocka grotesknim. Odvjetnik se izborio da ga proglase neubrojivim i nakon 20 mjeseci je bio slobodan i ‘izliječen’.

Zbogom najmilijima

Židovima su u filmu naredili da napuste grad do Božića. Oni siromašniji odlaze pješice, a prate ih vojnici s bajunetama. Gomila se lagano kreće kroz snijeg, neki sa štakama, a neki sa svicima Tore pod rukom. Drugi odlaze na vlak. Očajni mašu obiteljima na peronima. Otac Židov oprašta se s kćeri koja ostaje u gradu s majkom kršćankom.

Filmarchiv Austria / Promo
Izložba povodom obljetnice osnivanja Republike i uz ponovnu premijeru filma 'Grad bez Židova'

U stvarnosti, oko šest milijuna Židova ubijeno je u Europi pod nacističkom okupacijom. Mnogi su pobjegli.

Jedan od glumaca u filmu, Hans Moser, u to vrijeme jedan od najpoznatijih austrijskih glumaca, bio je u braku sa Židovkom. Kad su nacisti preuzeli vlast 1938., odbio je razvesti se od nje i osobno je pisao Adolfu Hitleru, koji je bio jedan od njegovih najvećih obožavatelja, moleći ga za milost. Ona je ipak emigrirala u Mađarsku, no ponovno su se našli nakon rata.

Filmarchiv Austria / Promo
Izložba povodom obljetnice osnivanja Republike i uz ponovnu premijeru filma 'Grad bez Židova'

U međuvremenu, film je nestao.

‘Na kraju tog razdoblja nijemi se filmovi više nisu mogli distribuirati pa je jedini način da se ostvari profit bio uništiti ih i iskoristiti srebro i plastiku. Oko 90% filmske baštine iz perioda nijemog filma je izgubljeno’, rekao je Wostry.

Važan i aktualan

Nepotpuna i jako oštećena verzija filma pronađena je u Nizozemskoj 1991. Potom je 2015. kolekcionar pronašao cijeli film na buvljaku u Parizu. Austrijski filmski arhiv organizirao je kampanju za prikupljanje financijskih sredstava i više od 700 ljudi priključilo se akciji i skupilo više od 86.000 eura (oko 640.000 kuna). Film je sad digitalno obrađen i ponovno izdan.

Facebook

Uskoro će biti prikazan u Beču, a potom kasnije ove godine u Njemačkoj i ostatku Europe, a glazba će se izvoditi uživo.

Nikolaus Wostry smatra da film treba promatrati kao ‘jedan od najsnažnijih izraza antinacizma iz perioda nijemog filma’. Nakon odlaska Židova grad naglo propada, život postaje puno gori, međunarodna trgovina i ekonomija su u padu, a omiljene bečke kavane pretvaraju se u pivnice. Kancelar naposlijetku poziva Židove natrag, a obitelji se ponovno sastaju.

‘Ovo je snažan istup protiv bilo kakvog isključivanja ljudi na osnovi vjere ili rase iz društva, a u ovo vrijeme u kojem mi živimo, ponovno dobiva na važnosti’, zaključio je Wostry.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. rujan 2024 01:01