IZBJEGLIČKI LOGOR ZA AUTORE

HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL Teške priče za zahtjevne gledatelje

HRFF je postao ‘izbjeglički logor’ za autore koji su preradikalni za naše festivale i kina

Projekcijom filma “Camille Claudel 1915” francuskog režisera Bruna Dumonta u nedjelju u Zagrebu počinje prvo, zagrebačko “poluvrijeme” Human Rights Film Festivala - festivala filmova o ljudskim pravima.

U Zagrebu je već tradicija da HRFF ne bude samo aktivistički festival nego i prava smotra art filma, pa je tako i ove godine. Publika HRFF-a tako će moći vidjeti ne samo filmove o ekologiji i politici, nego i nove naslove nekih od najtvrdokornijih “off-mainstream” filmaša, počevši od Filipinca Lava Diaza, preko Tajvanca Tsai Ming-lianga do katalonskog modernista Alberta Serre. HRFF nije samo festival koji se bavi isključenima i izbjeglicama: on je i “izbjeglički logor” za autore koji su i za hrvatske festivale preteški, a kamoli za kina.

Naturščici iz sanatorija

U tjednu kad smo svjedočili kako se pod obrazinom kršćanskog ćudoređa trenira tvrdokornost nad slabima i drukčijima, HRFF u nedjelju počinje filmom koji se bavi upravo time. Riječ je o biografskom filmu “Camille Claudel 1915.” francuskog redatelja Bruna Dumonta, koji tematizira odnos duševno oboljele slikarice Camille Claudel i njezina brata, diplomata, pjesnika i katoličkog mislioca Paula Claudela. Darovita, ali senzibilna i ranjiva Camille ( J. Binoche) smještena je u sanatorij, gdje joj je strašno, žudi za kućom i želi slikati. Njen brat Paul katolički je pisac i zvijezda konzervativne intelektualne scene, no tvrdokorno odbija uslišati sestrine molbe i ostavlja je izopćenu. Dumontov film temelji se na pismima brata i sestre, a štićenike sanatorija glume stvarni bolesnici iz jednog provansalskog sanatorija.

No, dan prije službenog otvaranja zagrebačka će publika moći vidjeti možda i najveću atrakciju festivala. Riječ je o crnobijeloj TV seriji “Die Andere Heimat” režisera Edgara Reitza, četvrtom dijelu ciklusa serija “Heimat” kojeg Reitz dograđuje od 1984. do danas. Dok su se prve tri serije “Heimat” bavile poviješću ruralne zapadne Njemačke u 20. stoljeću, u četvrtoj seriji Reitz se vraća u 19. stoljeće i prikazuje procese modernizacije sela tijekom 1840-ih godina. Ambijentirana u redateljev zavičaj Falačku , serija tematizira zadnje dane feudalizma, emigraciju u južnu Ameriku i početke industrijalizacije.

Četverosatni ‘Kraj...’

Među igranim filmovima vrijedi upozoriti i na nizozemski film “Gore je tiho” redateljice Nanouk Leopold. Riječ je o adaptaciji briljantnog romana pisca Gerbranda Bakkera koji je nedavno bio u Zagrebu.

Filmofile će svakako privući i novi naslovi nekih svjetski glasovitih filmaša koji zbog svog estetskog radikalizma u Hrvatskoj rijetko igraju. Među kojima je i Filipinac Lav Diaz - redatelj poznat po ekscesno dugim filmovima - kojem HRFF prikazuje četverosatni film “Norte - kraj povijesti”, slobodnu varijaciju “Zločina i kazne” Dostojevskog. Bivši pobjednik Mostre Tajvanac Liang u programu je s novim filmom “Psi lutalice”, a Katalonac Albert Serra s “Povijesti moje smrti” u kojem preko motiva Drakule tematizira prosvjetiteljstvo.

Kad je o dokumentarnom dijelu programa riječ, on je ove godine osovljen oko teme “ekološka kriza”, te donosi niz filmova o krizi priobalja, klimatskim promjenama, bolesti pčela. “Mletački sindrom” Andreasa Pichlera bavi se nekontroliranim rastom turizma u Veneciji, a u Hrvatsku stiže samo dva mjeseca nakon što su mletačke vlasti izbacile kruzere iz povijesne jezgre: Pichlerov film demonstrira zašto. U dokumentarnom bloku, međutim, glavna je atrakcija neprijeporno “Nedostajuća slika” (“L’image manquante”) kambodžanskog dokumentarista Rithyja Panha. Polazeći od činjenice da je zločinački režim Pol Pota u Kambodži bio ikonoklastičan i ostavio gotovo nikakak vizualni trag, Rithy Panh kroz mješovitu, rekonstrukcijsku formu pokušava zločinu u svojoj domovini dati “nedostajuću sliku”. Dokumentarni dio donosi i “Posljednjeg od nepravednih”, dokumentarac francuskog novinara i filmaša Claudea Lanzmanna, glasovitog po svom epskom dokumentarcu o holokaustu “Shoah”. “Posljednji od nepravednih” svojevrsna je fusnota “Shoah”.

Atipični mučenik

Film sadrži intervju s Benjaminom Murmelsteinom, velikim bečkim rabinom i čovjekom koji je stekao kontroverznu reputaciju kao židovski starješina u nacističkom “pokaznom” logoru za Židove u Terezinu/Theresienstadtu. U intervjuu koji je snimljen u Rimu prije Murmelsteinove smrti 1989. Lanzmann prikazuje Murmelsteina kao atipičnog mučenika, čovjeka koji je žrtvovao svoj obraz da bi spasio makar jedan život.

HRFF donosi i eksperimentalne filmove. Vrijedi spomenuti dva: “Stample Pass” Amerikanca Jamesa Benninga sastoji se od izvadaka iz dnevnika ludog bombaša Teda Kaczynskog “Unabombera” koji su nasnimljeni na četiri statična kadra kolibe u kojoj je ludi terorist živio. Ipak, vjerojatno je najduhovitiji eksperiment festivala 26-minutni film “Iskupljenje” Portugalca Miguela Gomesa. Gomes - kojem je film “Tabu” u lanjskoj anketi Sight and Sounda uvršten među pet najboljih filmova godine u svijetu - kombinira arhivske snimke i pet fikcionalnih monologa iz mladosti pet europskih političara. Među njima su Berlusconi, Sarkozy i Merkel, a osobito su zabavni “memoari” Merkel kao nevjeste iz DDR-a, te Berlusconija kao naivnog dječarca ushićenog fašizmom.

Izdvajamo s festivala

CAMILLE CLAUDEL 1915. (Bruno Dumont)

Film o odnosu duševno oboljele slikarice i njezina pobožnog, ali i okrutnog brata.

GORE JE TIHO

(Nanouk Leopold)

Suptilna ruralna drama po briljantnom romanu Nizozemca Gerbranda Bakkera.

DRUGA DOMOVINA (Edgar Reitz)

Četvrti dio Reitzova ciklusa TV serija vodi nas u njemačko selo 19. stoljeća.

NEDOSTAJUĆA SLIKA (Rithy Panh)

Suočen s ikonoklazmom Pol Potova režima, kambodžanski dokumentarist pokušava pronaći sliku da prikaže genocid u Kambodži.

ISKUPLJENJE

(Miguel Gomes)

Kratki eksperimentalni film iz Portugala povezuje arhivske snimke i fikcionalne “memoare” Sarkozyja, Berlusconija i Angele Merkel.

POSLJEDNJI OD NEPRAVEDNIKA

(Claude Lanzmann)

Dokumentarni intervju s Murmelsteinom, židovskim starješinom u getu Theresienstadt. Film polemizira s tezama Hanne Arendt o židovskoj samoupravi u getima kao sramoti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:14