Hit je na Netflixu, no ‘Havoc‘ je zapravo beznačajan film, prepun klišeja

Akcijski triler "Havoc" (Pustoš) velškog redatelja, scenarista i koreografa Garetha Evansa – autora hvaljenog i popularnog akcijskog diptiha "The Raid" (2011.) i "The Raid 2" (2014.) te još jednog kreativca s kojim je streaming platforma Netflix potpisala ekskluzivni ugovor – surova je i sumorna priča o korumpiranim policajcima i vlastodršcima te sitnim i krupnim kriminalcima koja obiluje nasilnim i krvavim scenama, no ne i zanimljivim režijskim i scenarističkim rješenjima.

Za razliku od spomenutih radova koji su ga proslavili, akcijske scene u "Pustoši" nisu odveć kreativne i svode se na bjesomučno gomilanje trupala i pražnjenje šaržera raznog vatrenog oružja. Evansovi pokreti kamere nagli su i često neprecizni, a kadrovi nerijetko prekratki da bi gledatelj doznao sve što se dogodilo. Istovremeno, smrti pojedinih likova, koje često nastupe nakon što u njihovim tijelima završi tko zna koliko metaka, prikazane su s maltene pornografskom preciznošću. Uz to, puškaranje je prenaivno, čak i za holivudske standarde. Kriminalci i policajci, reklo bi se umješni strijelci, mete pogađaju tek kad im Evans dade "amen", a likovi umiru tek nakon što ili bližnjima ili neprijateljima izlože razloge zbog kojih su povukli određene poteze.

"Pustoš" prati nekoliko narativnih linija, a sve se vrte oko pozamašne pošiljke kokaina koji je bio skriven u strojevima za pranje rublja u jednom kamionu. Drogu su na oku držali lopovi predvođeni sinom lokalnog nekretninskog magnata Charliejem (Justin Cornwell) i njegovom djevojkom Mijom (Quelin Sepulveda), četvorica detektiva na čijem je čelu Vincent (Timothy Olyphant) te kineski mafijaši koje vodi stanoviti Tsui (Jeremy Ang Jones). Kad Charliejeva ekipa ukrade spomenuti kokain i odnese ga u noćni klub koji figurira kao sjedište mafijaša, Vincent i njegovi ljudi u njega upadnu te otvore vatru na Charlieja i njegove ljude, ali i na Tsuija. Usprkos oluji metaka Charliejevo društvo uspije pobjeći iz noćnog kluba, a Tsui pogine. Kad Charliejev otac Lawrence Beaumont (Forest Whitaker), kandidat na izborima za gradonačelnika ovog bezimenog američkog metropolisa, dozna da mafija smatra da je njegov sin ubio Tsuija, on nazove detektiva Patricka Walkera (Tom Hardy), svoga plaćenika, i zatraži od njega da pronađe i zaštiti njegova sina. Walker u potragu za Charliejem krene sa svojom novom partnericom, policajkom Ellie (Jessie Mei Li).

Radnja Evansova filma prepuna je klišeja i ustajalih rješenja – od očeva probisvijeta i strojeva za ubijanje iz podzemlja do opsjednutih moći i novcem te izgubljene mladeži koja se okrenula zločinu. Premda je "Pustoš" zbog tih silnih neinventivnosti praktički potpuno lišena napetosti, Evans ju je svejedno pokušao stvoriti tako što je narativ izložio nelinearno. On s pomoću kratkih retrospekcija i drugih montažnih intervencija gledateljima postupno otkriva prave odnose između likova. Iako u njemu igraju više nego sposobni glumci poput Toma Hardyja, Timothyja Olyphanta i Foresta Whitakera, njihove su izvedbe zbog Evansova lošeg pisanja na razini karikatura. Dok se Olyphantu i Whitakeru slabije izvedbe mogu donekle oprostiti jer ne igraju glavne, nego sporedne uloge s relativno malom minutažom, Hardyjevo je fušarenje vrlo upadljivo.

Premda "Pustoš" počne melodramatičnim monologom Patricka Walkera o odlukama – nekima koje se mogu opravdati i nekima koje se ne mogu – Evans je u ovaj beznačajni film uspio ubaciti jednu oštroumnu opservaciju – odgoj i okruženje određuju naše životne puteve. Djeca roditelja koji su ogrezli u kriminal i korupciju najvjerojatnije će poći za njima u taj svijet. U najgorem slučaju, cijelo će vrijeme živjeti s glavom u torbi poput Charlieja, Mije i Tsuija, a u najgorem će odrasti bez roditelja poput Walkerove kćeri. Evans je tu ideju u "Pustoši" digao na višu razinu te ustvrdio i da će gradovi (a slijedom toga i veće cjeline poput država) koje korumpirani izgrade, što doslovno, što figurativno, također biti – korumpirani. Nihilistički potenciometar "Pustoši" Evans je odvrnuo do maksimuma kada je pokazao da kandidat za gradonačelnika Lawrence Beaumont u predizbornoj kampanji koristi slogan – "Ja sam izgradio ovaj grad… sada ga čistim".