KULTURA ENTUZIJAZMA

90 GODINA KINOKLUBA ZAGREB Pronađen zahtjev Toma Gotovca za pokretanje Suda časti, scenariji za Hribarove i Rundekove amaterske filmove....

Prizor iz filma Maksimilijana Paspe
 YouTube
 

ZAGREB - Kinoklub Zagreb će u subotu, 3. studenog izložbom u zagrebačkoj Galeriji Miroslav Kraljević "I ovo je kinematografija: radikalne filmske prakse i kultura entuzijazma Kinokluba Zagreb 1928.-2018." proslaviti svoj 90. rođendan.

Najstariji klub filmskih amatera u jugoistočnoj Europi, Kinoklub Zagreb, osnovao je Maksimilijan Paspa 1928. godine kao kino sekciju Fotokluba Zagreb i od samih je početaka bio okupljalište filmskih entuzijasta i rasadište filmskih inovacija koje su ostavile trag u povijesti hrvatske kinematografije.

Danas djeluje kao platforma amaterskog filma koja podupire potpunu autorsku slobodu, a tiijekom devedeset godina postojanja, cilj mu je ostao isti – produkcija i promocija filmskog amaterizma.

"Pitanje amaterizma i entuzijazma u kontekstu Kinokluba Zagreb praćeno je bogatom i složenom poviješću međuljudskih odnosa, tehnoloških promjena kao i radikalnim pristupima filmskoj umjetnosti, i u ovih je devet desetljeća preživjelo nekoliko različitih ekonomskih i političkih uređenja", ustvrdila je u popratnom tekstu izložbe kustosica Petra Belc.

Upozorila je kako mnogi danas aktivni članovi Kluba, uz nekoliko iznimaka, ne znaju mnogo o svojim prethodnicima i njihovim filmovima jer su "mnogobrojna prenošenja klupskih štafeta, smjene generacija, svjetonazora, stvaralačkih poetika te dobrih i loših odluka njegovih članova, neizbrisivo upisane u današnji KKZ".

"Povijest kluba u najvećoj je mjeri dakle povijest njegovih članova, a njihove su geste suvremene klubaše ujedno i stavile u nezavidan položaj spram vlastite materijalne povijesti", ocijenila je.

Podsjetila je kako se u vrijeme Kraljevine Jugoslavije kinosekcija Fotokluba Zagreb emancipirala 1935. i počela djelovati pod današnjim nazivom, a s radom je nastavila i za vrijeme NDH u kojoj je 1943., prema pisanju Vjekoslava Majcena, bila domaćin kongresa tada podijeljene UNICA-e.

Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja rad u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji 1954., a nakon raspada Jugoslavije obnoviteljsku izbornu skupštinu održava 1993. godine.

Osim produkcije i distribucije amaterskih filmova, Kinoklub Zagreb organizira razne filmske radionice za svoje članove, kao i projekcije otvorene za javnost. Osnivač je One Take Film Festivala i član međunarodne mreže NISI MASA koja okuplja mlade profesionalce, studente i zaljubljenike u film.

Tijekom priprema za izložbu pronađeno je i mnoštvo dokumenata, među ostalim, ispunjene klupske pristupnice Dejana Kršića, Zorana Ferića i Milana Trenca, opsežna molba za primanje u klub Milivoja Puhlovskog iz 1964. godine, rukom pisan intiman zahtjev Tomislava Gotovca za pokretanje prvog klupskog Suda časti, pismo Kinosaveza Hrvatske drugu Titu povodom proslave 50. obljetnice KKZ-a.

Pronađena je i molba za dodjelu trake za snimanje klupskog filma autorske grupe X, čiji su članovi bili Vladimir Stojsavljević, Sven Stilinović, Marijan Pongrac i Zdenko Mihaljević, scenariji za amaterske filmove Hrvoja Hribara, Darka Rundeka i Vladislava Kneževića te rani radovi Ognjena Sviličića.

Dio građe za izložbu, koja se može razgledati do 17. studenog, ustupio je Hrvatski filmski savez.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:42