SUDIONIČKO UPRAVLJANJE

DEA VIDOVIĆ 'Hrvatska se može pohvaliti novom generacijom kulturnih centara u nekadašnjim vojnim prostorima i napuštenim tvornicama'

Društveni centar Rojc u Puli
 Danijel Bartolić / HANZA MEDIA

Zaklada 'Kultura nova' u Zagrebu 4. listopada 2018. godine u 19 sati u maloj dvorani Pogona Jedinstva predstavlja zbornik u okviru dvogodišnjeg projekta 'Approaches to Participatory Governance of Cultural Institutions' koji je Zaklada provodila uz podršku UNESCO-vog Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost (IFCD).

Zbornik uključuje sedam studija slučajeva sudioničkoga upravljanja društveno-kulturnim centrima koji se razvijaju u različitim dijelovima Hrvatske: Društveno-kulturni centar Lazareti u Dubrovniku, Društveni centar Čakovec u Čakovcu, Društveno-kulturni centar u Karlovcu, Molekula u Rijeci, Društveni centar Rojc u Puli, Dom mladih u Splitu te Pogon-Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu.

Koncept sudioničkog upravljanja omogućava građanima ulazak u procese odlučivanja. Riječ je o modelu dijeljenja odgovornosti u upravljanju između različitih dionika, prije svega iz javnog i civilnog sektora, a praćeno je njihovim zajedničkim donošenjem odluka o javnim pitanjima. Suupravljanje se javlja oko pitanja povezanih s javnom sferom, a najčešće u vezi planiranja proračuna gradova, planiranja urbanog razvoja, upravljanja javnim resursima, posebice kulturnom baštinom. Nakon što je sudioničko upravljanje zaživjelo u Brazilu (1989. u Porto Alegreu je gradska uprava u suradnji s civilnim društvom pokrenula zajedničko odlučivanje o proračunu grada) vrlo brzo se prošilo širom svijeta, pa danas nije više praksa zemalja u razvoju, već i mnogih razvijenih zemalja u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi...

"U kulturi nalazimo brojne primjere sudioničkog upravljanja nastale najčešće na inicijativu organizacija civilnog društva koje s javnom upravom razvijaju te prakse. Hrvatska se tako može pohvaliti svojim praksama i tendencijama koje nalazimo prije svega na primjerima nove generacije kulturnih centara koje su pokrenule udruge i umjetničke organizacije započevši koristiti nekadašnje vojne prostore, tvornice i druge napuštene prostore u javnom vlasništvu te su uspostavile različite oblike partnerstava s lokalnom upravom u upravljanju tim javnim resursima", napomenula je dr. sc. Dea Vidović, urednica zbornika i upraviteljica Zaklade 'Kultura nova'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 18:24