ŽIDOVSKI GRAD Izložba o Zagrebu kakav je mogao biti

Što su Židovi bili Zagrebu - što je Zagreb bio Židovima? Na to pitanje u uvodniku izložbe “Židovi i Zagreb” u Gliptoteci u sklopu Tjedna Izraela predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus odgovara: “Iz židovskog gledišta lakše je odgovoriti na drugi dio pitanja. Zagreb im je u određenoj povijesnoj i civilizacijskoj konstelaciji dopustio da ga izaberu kao mjesto života i šansu egzistencije. U materijalni i duhovni napredak Zagreba ugrađivali su rad i talent, znanje i vjeru. Postepeno su postali dio liberalnog društva i vjerovali da su stekli domovinu”, kaže Ognjen Kraus

No 1941. surovo su razbijene iluzije o integraciji i san o domovini koja je, dodaje Kraus, Židove odbacila kao strano tijelo. “Odgovor što su Židovi bili Zagrebu nije dorečen. Nije ispravno ni dovoljno da on ostaje na nama. Židovski Zagreb, kakav je bio do početka Drugog svjetskog rata, zatrt je i nestao u nepovrat”, zaključuje.

Izložba slikom i tekstom, uz čak 415 slikovnih priloga, predstavlja Židove u Zagrebu od osnutka Izraelitske bogoštovne općine i razdoblja modernizacije sve do 1941. i doba Holokausta. Udio i utjecaj Židova u predratnom Zagrebu bio je izniman na svim područjima. Donijeli su napredak privrede i industrije, znanosti i medicini, sportu, kulturi, arhitekturi i umjetnosti.

Povijest glavnog trga

O povezanosti Zagreba i Židova možda najviše govori povijest njegovog glavnog trga. U popisu kuća iz 1862. kao kućevlasnici na južnoj strani Jelačićeva trga navode se Emanuel Prister, na adresi Jelačićev trg 26. I Girolamo Prister stariji, Emanuelov brat, stanuje na Jelačićevom trg 28, na sjevernoj strani je bio Leopold Baumgärtner, na broju 12 i na istočnoj Žiga Pollak na broju 22. Staru kuću za E. Pristera pregradio je Janko Jambrišak, dok je kuća Girolama starijeg, nekada Adolfa Felbingera, prvog graditelja u doba klasicizma, zajedno sa susjednom kućom Pavla Hatza pripadala najočitijim kućama na trgu.

- Drugi Baumgärtnerov nećak i suvlasnik, Daniel Hermann, otac slikara Oskara, doskora je uredio veliku trgovinu konfekcije u iličkom dijelu kuće br. 1, gdje je na prvom katu početkom 1890-ih bila ordinacija zubara dr. Eugena Rada. Dućan sličan Hermannovu uredio je još 1885. Salomon Berger, trgovac i kolekcionar, u kući Jelačićev trg 2, koja je otada u njegovu vlasništvu - objašnjava Snješka Knežević, povjesničarka urbanizama i autorica izložbe.

Meteorološki stup

Od 1904. do 1905. niknut će na sjevernoj strani trga dvije reprezentativne trokatnice, zubara dr. Eugena Rada, br. 5 i Roberta Kolmara, br. 7. U isto vrijeme sagrađena je nekoć glasovita kuća apotekara Eugena/Viktora Fellera, na uglu trga i Jurišićeve ulice kojom na istočnoj strani počinje promjena. Postoji i niz drugih primjera na glavnom trgu, u čijoj je blizini bila i sinagoga u Praškoj ulici u kojoj su se s desne strane redali židovski lokali.

Izložba se temelji na kulturno-povijesnom vodiču “Židovski Zagreb”, koji je, kao i ova izložba, zasnovan na snazi slike. Izložba još više – ili potpuno.

- Radeći na vodiču, i pokojni Aleksander Laslo i ja pregledali smo mnoštvo časopisa, novina, knjiga, a pročešljali smo i vlastitu dokumentaciju. Nismo imali ograničenja, nije bilo važno koliki će opseg imati, pa smo mogli biti opširniji. Izložbu sam, međutim, zamislila kao skup akcenata, koji moraju plijeniti pregantnošću i ujedno obuhvatiti cjeline - rekla je Snješka Knežević.

Upravo to je autoricu motiviralo da ponovno pregleda izvore, da eventualno nađe nešto što nam je prije izmaknulo. To se posebno tiče portreta ličnosti, skupnih slika, plakata, ali i arhitekture.

- Osim sekvenci o unutarnjem životu nekadašnje Izraelitske bogoštovne općine i slika rušenja hrama, sve sekvence nastoje odgovoriti na pitanje što su Židovi bili Zagrebu – u privredi i trgovini, medicini, znanosti i kulturi, umjetnosti i arhitekturi - objašnjava Snješka Knežević.

Bili su inicijatori i predvodnici, bili su i donatori, kao dr. Adolf Holzer koji je za Zrinjevac darovao Meteorološki stup, dok je Eduard Prister darovao Glazbeni paviljon, Emanuel Prister darovao je projekt gradskog vodovoda, Adolf Müller i njegovi sinovi Alfred i Leo sagradili su prvo moderno kino, Balkan-Palace (danas Europa), knjižari i nakladnici Leopold/Lavoslav Hartmàn i Ignatz/Ignjat Granitz, zaslužni za promociju tiskane riječi, dr. Ljudevit Schwarz s grupom poduzetnika osnovao tramvaj te brojni drugi.

Lavoslav Šika, advokat i vlasnik jedinstvene biblioteke judaice i hebraice, jednom je rekao: “Napisati cijelu povijest zagrebačkih Židova bilo bi isto, što i napisati povijest grada Zagreba.” Šik je 1942. godine ubijen u Jasenovcu.