Zagreb bi bio posve drugačiji grad da je podignut ovaj most u Savskoj. Predlagao ga je slavni arhitekt koji je mijenjao lice grada

Arhitekt Marijan Haberle radio je, dvoranu "Vatroslav Lisinski", Tehnički muzej, Brodarski institut, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagrebački zbor u Savskoj, crkvu Svetog Marka Križevčanina u Selskoj, zgradu osiguranja u Miramarskoj, zgradu u Kordunskoj ulici, gdje je Kinoteka, kao i Ljetnu pozornicu na Tuškancu, sve u Zagrebu, te hotel Plitvice na Plitvicama. Dio je građevina radio s Hinkom Bauerom, a dio sam.

Nedavno smo pisali o obnovi Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koje prema mišljenju Jasne Galjer i Marka Špikića nije do kraja slijedilo izvorni Haberleov projekt.

Most preko Savske ulice

Hrvatski Muzej Arhitekture, Hazu/

Marijan Haberle Tehnicki muzej most

Lzmk/

U časopisu "15 dana" posvećenom djelovanju ovog arhitekta za oko su nam zapeli i njegovi nerealizirani projekti. Ionako je Haberle mijenjao lice Zagreba, no da su do kraja ovi projekti realizirani, bi bio, sasvim sigurno, drugačiji grad. Za Velesajam je, čitamo u časopisu "15 dana" svojedobno predlagao da bude s obje strane Save.

Marijan Haberle

Šime Radovčić/

Marijan Haberle

Hrvatski Muzej Arhitekture, Vesna Veselić/

Zamislio je i most iznad Savske kojim bi se Velesajam, a Velesajam je u njegovo doba bio u Savskoj, ne u Novom Zagrebu, trebao tako povezati. Možda i najzanimljiviji dio u "15 dana" posvećenih Haberleu, a kad govorimo, dakle, o nerealizranim projektima, jest čelični montažni most preko Savske ulice, koji bi spajao novi sa starim dijelom Zbora, i uz njega 30-metarski čelični reklamni stup. Zgrada Zagrebačkog zbora, ispred danas Tehničkog muzeja, a nekad, dakle, Velesajma, većinom je bila zamišljena od drva. Kiosk je bio u funkciji prodavaonice i turističke agencije u kombinaciji drvene konstrukcije i zidova od sljemenskog kamena.

O tome kako bi Zagreb izgledao da se ovaj most izgradio, govori nam Jasna Galjer: "Riječ je o vizionarskoj arhitekturi, koja bi zasigurno donijela Zagrebu arhitektonski i urbani akcent. Bilo bi to simbolički povezivanje Zagrebačkog zbora i Velesajma s obje strane Savske, jedne od ključnih komunikacijskih arterija. Također, Haberleova zamisao ukotvljena je u ideju o povezivanju, komunikaciji, pješačkom mostu, vizurama. Riječ je o autentičnoj arhitektonskoj gesti, nažalost nerealiziranoj".

Naime, podsjetimo, na mjestu Tehničkog muzeja nekada je bio Velesajam, preko puta Zagrebački zbor, o čemu su na izložbi otvorenoj u muzeju, trenutačno, pisali Kosjenka Laszlo Klemar, Tamara Bjažić Klarin i Igor Duda, a o čemu smo pisali nedavno.

Kako su istražili: "Zahvaljujući zauzimanju idejnog osnivača Tehničkog muzeja, sveučilišnog profesora Bože Težaka i gradonačelnika Većeslava Holjevca, Tehnički muzej u veljači 1959. godine službeno dobiva pravo upravljanja nad zemljištem i svim postojećim zgradama Velesajma zapadno od Savske, uključujući kompleks Zemaljske potkivačke škole, u čiji posjed nikada ne uspijeva ući".

Muzej je od Grada Zagreba, 1955. godine, tražio prostor cjelokupnog željezničkog čvora između pruga, odnosno potez između Jukićeve, Crnatkove i Brozove ulice te Andrašecove i Koturaške ulice, koje presijecaju Savska cesta i Tratinska (tada Ulica Rade Končara).

Izravni poticaj za planiranje Grada tehnike i potraživanje navedenog zemljišta bilo je preseljenje Zagrebačkog velesajma, najvećeg međunarodnog sajma na teritoriju Jugoslavije, iz Savske u novoizgrađene paviljone u Novom Zagrebu. Velesajamske hale u Savskoj, velikih dimenzija i prilagođene izlaganju masivnih strojeva, bile su pogodne za prenamjenu u muzejske izložbene dvorane".