U Parizu 1000 radnika štrajka jer se muzej obnavlja do 2030. Evo kakva je situacija sa zagrebačkim muzejima u obnovi nakon potresa...

Pariški Centar Pompidou, kompleks zgrada u kojima se nalaze javna knjižnica (Bibliothèque publique d‘information) i Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Le musée national d‘Art moderne), svoja je vrata prvi put zatvorio zbog štrajka zaposlenika koji se bore za garanciju vlastita zaposlenja uoči planirane obnove koja bi trebala započeti kroz otprilike godinu dana, a čiji se kraj ne očekuje do 2030. godine, piše Art Net.

Spomenuto zatvaranje odrazit će se na otprilike 1000 zaposlenika; od onih u ulozi konzervatora do onih koji rade poslove vezane za sigurnost i administraciju.

"Nakon brojnih sastanaka Ministarstvo kulture i predsjedništvo Centra Pompidou nisu nam uspjeli reći kada, kako i kuda će otići radnici, muzejske zbirke i sve aktivnosti koje čine identitet Centra. Taj nedostatak jasnog smjera nas prisiljava na štrajk s ciljem izlaska iz te netransparentnosti te raspolaganja sredstvima koja bi vam i dalje omogućavala pristup Centru Pompidou", stoji, navodi Art Net, u dokumentu koji je podijelila sindikalna organizacija CGT (Confédération Générale du Travail).

Kao posljednju prije obnove Art Net navodi izložbu Picassovih crteža "Picasso. Dessiner à l‘infini", koja traje do 15. siječnja 2024. godine.

Kako se pak aktualna obnova hrvatskih Muzeja za umjetnost i obrt te Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti odražava na zaposlenike navedenih muzeja govore Miroslav Gašparović, koji je donedavno bio na čelu Muzeja za umjetnost i obrt, a sada je to Sanjin Mihelić, i Branko Franceschi, koji je ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.

"U Francuskoj i zapadnoj Europi situacija je bitno drugačija od naše. Svi oni koji su prije obnove bili zaposleni, s radom su nastavili jer posla ima strašno puno. Muzej je zatvoren samo za javnost. Kada smo započeli evakuaciju, poslijepotresno spašavanje i pregledavanje oštećenog, u tome su se svi angažirali. U manje od godinu dana gotovo bez ičije smo pomoći evakuirali kompletni Muzej. Radna mjesta zaposlenika koji su otišli, primjerice u mirovinu, nisu zamijenjena, no prema zadnjim informacijama će se i to promijeniti te će se i ta radna mjesta vratiti. Zaposlenici su raspoređeni na četiri mjesta u gradu, rade se izložbe, pripremat će se novi stalni postav...Sve su to veliki i ozbiljni projekti koji zahtjevaju enormni angažman. Ove će godine svi djelatnici pamtiti kao najteže i najnapornije i u radnom smislu", kaže Gašparović.

"Ne znam kakva je pravna situacija zaposlenih u Centru Pompidou, niti kakvi su njihovi planovi, premda je izvjesno da Pompidou neće prestati s radom. Publika rad muzejskih institucija poistovjećuje s izložbenim programom, a on je puno širi od toga. Kod nas se o smanjivanju zaposlenih u muzejskim institucijama radi njihovog privremenog zatvaranja zbog obnove nikad nije niti razgovaralo, već se planiralo kako nastaviti s radom u danim uvjetima. Treba istaknuti da je Ministarstvo kao naš osnivač itekako spremno i otvoreno za pomoć u bilo kojem projektu koji nam u ovom periodu osigurava potrebne uvjete za rad i omogućuje našu prisutnost u javnom prostoru kroz financiranje naših programa u drugim institucijama. Sjetite se samo postava zbirke NMMU koji je pod nazivom Jedan svijet predstavljen u Zadru", mišljenja je Franceschi koji objašnjava u kojoj fazi obnove se palača Vranyczany-Dobrinović trenutno nalazi:

"Na palači Vranyczany-Dobrinović u tijeku su radovi sanacije, a paralelno se radi na projektu cjelovite obnove. Proces je složen i svaki trenutak se koristi da se napravi ono što je u ovom trenutku moguće izvesti. Planirano je da svi radovi završe u roku od tri godine. NMMU je iselio urede i u pravo smo na početku selidbe cjelokupne zbirke za koju je pred samim krajem adaptacija novih privremenih čuvaonica u TEŽ-u. Tamo se uskoro u adaptirane urede seli i cjelokupni tim muzeja. Selidba cjelokupne zbirke se po dogovoru treba završiti do 31.12. ove godine, a do tada će na otpremi umjetnina pola djelatnika raditi na staroj lokaciji, a radi prihvata pola na novoj lokaciji".

O rješenjima za zaposlenike Muzeja tijekom obnove detaljnije kaže: "U ovom trenutku dok se ne uselimo u privremene urede kombiniramo rad od kuće na kakav smo navikli tijekom pandemije s pripremom zbirke za selidbu koja se provodi u našem sjedištu. Naši tehničari i srodne službe s vanjskim suradnicima već su preselili glavninu arhiva, dokumentacije, cijelu knjižnicu i kataloge te uredski namještaj na novu lokaciju. Riječ je o ogromnom poslu. Zahvaljujući razumijevanju našeg osnivača Ministarstva kulture i medija na novoj lokaciju uz čuvaonice uređeni su uredi i restauratorske radionice pa će svi djelatnici moći nadalje raditi na muzejskim poslovima, kao i na izložbenim programima koji će se u narednom razdoblju nastaviti u Galeriji Josip Račić, a predstavljanju zbirke u muzejskim institucijama i galerijama po cijeloj Hrvatskoj. Zajedno s osnivačem borimo se za tri izložbena termina u Francuskom paviljonu gdje planiramo organizirati povremene izložbe. Potom tu su i programi na našoj web stranici".

Na pitanje o putovanjima zaposlenika NMMU-a po izložbama diljem Hrvatske pak odgovara:

"Po pitanju bi se reklo da je riječ o frivolnoj aktivnosti, a nije tako. S obzirom da smo u pojedinim periodima mogli raditi jedino od kuće, naši tjedni sastanci uključivali su posjete muzejskim institucijama u Zagrebu i po Hrvatskoj, susrete s kolegama tijekom razgleda njihovih izložbenih projekata te posjete umjetničkim atelijerima i razgovore s umjetnicima. Rezultat ovih posjeta iskazat će se kroz suradnje na kojima ćemo raditi u idućem razdoblju. Riječ je o važnom segmentu kustoskog posla koji se često zanemaruje kad se fokusirate na vlastitu instituciju, pa smo trenutnu situaciju iskoristili kako bismo obnovili kontakte, razmijenili iskustva i upoznali se s radom umjetnika koje smatramo važnim za naš djelokrug".