U ovom su hrvatskom selu nacisti i fašisti ubili 269 civila. Najmlađa, Bosiljka Iskra, imala je 8 mjeseci. Ovaj im je projekt posveta

Otvorenje izložbe i predstavljanje knjige "Nakon zadnji aprila" fotografa Karla Čargonje i pisca Gorana Ferčeca, o nacističkom i fašističkom pokolju stanovništva sela Lipa 1944., održat će se u petak Galeriji Spot.

Umjetnički projekt "Nakon zadnji aprila" ostvaren je u okviru programa "Prepoznavanje odsustva", kojim se nastoje istražiti mogućnosti suvremene umjetnosti u razumijevanju teško pojmljivih kategorija traume, stradanja i genocida, u povodu osamdesete godišnjice stradanja Lipe, u suradnji autora Karla Čargonje i Zorana Ferčeca s Memorijalnim centrom "Lipa pamti". Svoje umjetničko istraživanje Lipe zaključili su knjigom "Nakon zadnji aprila" koja sažima iskustva njihova bivanja među mještanima, te je središnja točka izložbe.

Prenosimo tekst kustosice Vana Gović Marković: "Selo Lipa, smješteno u zaleđu Hrvatskog primorja neposredno uz granicu sa Slovenijom, tijekom Drugog svjetskog rata bilo je poprište zločina protiv čovječnosti. Nacisti i fašisti ubili su 30. travnja 1944. u Lipi 269 civila – žene, djecu i starce – a potom su selo opljačkali i spalili. Među žrtvama bilo je 96-ero djece od kojih je najmlađa Bosiljka Iskra imala svega osam mjeseci. Poslijeratnim povratkom na zgarište preživjeli Lipljani obnavljaju selo, postepeno nastavljaju sa životom i čuvaju sjećanje na svoje stradale. U tome im pomaže Spomen-muzej Lipa otvoren 1968. godine, kao i njegov nasljednik – Memorijalni centar „Lipa pamti“ – obnovljen 2015. godine. Danas u selu žive četiri generacije preživjelih Lipljana, ukupno oko stotinjak mještana koji s Memorijalnim centrom usko surađuju u provedbi muzejskih programa.

Umjetnički program

Centar je 2018. godine pokrenuo godišnji umjetnički program Prepoznavanje odsustva kojim se nastoje istražiti mogućnosti suvremene umjetnosti u razumijevanju teško pojmljivih kategorija traume, stradanja i genocida. Ujedno se programom nastoji prepoznati simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira. U okviru spomenutog programa, a povodom osamdesete godišnjice stradanja Lipe (1944.–2024.), Memorijalni centar je u suradnji s fotografom Karlom Čargonjom te piscem i dramaturgom Goranom Ferčecom realizirao umjetnički projekt naziva Nakon zadnji aprila. Naziv se referira na sintagmu kojom se Lipljani koriste kada govore o datumu povijesnog stradanja, umjesto 30. travnja obično kažu na zadnji aprila. Karlo i Goran su čitavu obljetničku 2024. godinu istraživali lipajsku svakodnevicu te su putem autorske fotografije i teksta „utjelovili“ jedan zaokružen period u životu 4 generacije preživjelih Lipljana. Materijalizacija sadašnjosti autorima je neminovno otvorila put ka materijalizaciji pamćenja i traume kojima je lipajski prezent bremenit.

Komemoracija Lipa pamti

Damir Skomrlj/Cropix

Svoje umjetničko istraživanje Lipe zaključili su knjigom Nakon zadnji aprila koja sažima iskustva njihova bivanja među mještanima, osobno i u mislima, suosjećajući s obiteljskim tragedijama preživjelih. Knjiga odražava i njihovu potragu za značenjima koja, proizašla iz tegobne dijalektike prošlosti i sadašnjosti, imaju potencijal mijenjati naš život u budućnosti. Zbog svega navedenog, knjiga je ujedno i središnja točka izložbe u Galeriji Spot kojom autori svoj rad na projektu Nakon zadnji aprila predstavljaju zagrebačkoj publici. Sve na projektu zabilježeno, kreirano, promišljano, sve isprobano, sve prihvaćeno i sve odbačeno, sve je u konačnici knjigu oblikovalo. Izložbom se stoga razotkriva cjelokupan proces rada dvojice autora, publici se na uvid daje mnoštvenost fotografskih negativa, tekstova, izložbenih materijala prenesenih s lipajske izložbe koja je knjizi prethodila, izlažu se probne makete i otisci knjiga. O materijalnosti lipajske sadašnjosti i prošlosti progovara se kroz materijalnost umjetničkog rada".

Biografije umjetnika

Karlo Čargonja rođen je 1987. u Rijeci. Pokrenuo je edukativni projekt Razgovori o fotografiji, koji se održava u raznim riječkim prostorima, uključujući Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Mentorira radionice o fotografskim projektima i knjigama te 2021. otvara privremenu galeriju "Kada se opet vidimo?" u Rijeci, gdje izlaže autorske radove i organizira umjetničke programe. Sudjeluje na brojnim izložbama te je 2020. izdao knjigu "Dok smo čekali" u četiri sveska. Ured za fotografiju ga je uvrstio među 50 važnih hrvatskih autora na web portal Suvremena hrvatska fotografija.

Goran Ferčec diplomirao je na Odsjeku dramaturgije ADU u Zagrebu gdje od 2022. radi kao docent. Djeluje kao pisac i dramaturg. Njegov tekst "Pismo Heineru Mülleru" izveden je 2012. u ZKM-u. Tekst "Radnice u gladovanju" izveden je u koprodukciji fringe ensemblea iz Bonna i Schaubühne Lindenfelsa iz Leipziga te u ZKM-u u režiji Olje Lozice. Autor je tekstova za predstave BADco.-a "Ispravci ritma" i "Rad panike". Uz Matiju Ferlina, autor je predstava "Sad Sam Matthäus" i "Canti di prigionia" izvedenih u programu festivala Wiener Festwochen. Autor je romana "O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća" i "Ovdje neće biti čuda", knjige eseja "Priručnik za jučer", zbirke izvedbenih tekstova "Prekovremeni rad" te knjige "Ispravci ritma" u suradnji s vizualnim umjetnikom Sinišom Ilićem.

Prije samog otvorenja izložbe zakazano je predavanje o programu Prepoznavanje odsustva Vane Gović Marković, voditeljice Memorijalnog centra "Lipa pamti". Izložba ostaje otvorena do 5. veljače.