Bivši Titov brod Galeb, koji je obnovljen i sada se uređuje kako bi postao muzej, dotegljen je danas iz brodogradilišta Dalmont u Kraljevici u riječku luku, na vez uz Molo longo. Privezan je na potezu od 26. do 33. bitve riječkog lukobrana kod poluportalnih dizalica koje su restaurirane više od 10 godina.
Galeba, koji je zaštiženo kulturno dobro pa je restauriran prema originalnim nacrtima, dotegila su dva remorkera Jadranskog pomorskog servisa, Moretto i Gea. Brod je na obnovi u brodogradilištu Dalmont bio od 2019. i to je kraljevičko brodogradilište u proteklim godinama izvelo niz radova, a posao je dovršen u listopadu prošle godine. Osim toga, na Galebu su izvedeni i restauratorski radovi uređenja interijera, od restauracije zidnih i stropnih obloga do ugradbenog namještaja i vrata. U tijeku je uređenje muzejskog postava po projektu dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, a to će se opremanje muzejskog postava nastaviti i nakon priveza broda uz Molo longo.
Obnova i opremanje broda Galeb, odnosno njegovo pretvaranje u brod muzej, košta 12.4 milijuna eura. Od tog iznosa, 4,2 milijuna eura financira se Europskim sredstvima i sredstvima Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata. Dodatno, u brod je Grad Rijeka uložio još 1,6 milijuna eura, a taj se iznos odnosi na različite aktivnosti od kupnje broda, preko zaštitnih radova koje je prije obnove bilo nužno provesti s ciljem zaštite od propadanja s obzirom da je brod kulturno dobro Republike Hrvatske, do projektiranja obnove i ostalih sličnih aktivnosti.
Galeb je do sada izazvao veliku pažnju strane javnosti, posebice stranih medija koji ga prvenstveno promatraju kroz prizmu materijalnog svjedoka važnog povijesnog razdoblja nakon II. svjetskog rata kada se formirao i razvijao Pokret nesvrstanih. Povijest broda duga je 87 godina, a u nju su uključene različite namjene koje je imao, kao i nevjerojatne priče o njegovu višekratnom stradavanju i spašavanju, potapanju, vađenju, obnovama.
Iako je u javnosti najpoznatiji kao Brod mira kojim je Josip Broz Tito putovao u zemlje članice Pokreta nesvrstanih, prije toga imao je turbulentnu prošlost. Izgrađen je u Italiji kao transportni brod, potom je postao ratni brod i polagač mina. Dva puta je ozbiljno nastradao, ali se uvijek kao vraćao u život. Bio je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice i Titov brod, a nakon raspada Jugoslavije i prodaje grčkom brodovlasniku koji je bankrotirao, kupio ga je Grad Rijeka
Pod imenom Ramb III izgrađen je i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo, u Genovi u Italiji. Brod je trebao prevoziti banane u Europu i s tim ciljem njegovu je izgradnju naručila talijanska kompanija Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB).
No, vrlo brzo nakon porinuća, početkom Drugog svjetskog rata, Ramb III je pretvoren u prateću krstaricu talijanske ratne mornarice i prevozio je hranu za talijanske vojnike u Africi. Na jednom od tih putovanja, 1941. godine u libijskoj luci Bengazi pogođen je u pramac torpedom britanske podmornice i umalo je potopljen. Zahvaljujući umješnosti i sposobnosti kapetana i posade, brod je ipak spašen tako što je od Benghazija do Sicilije 900 milja vozio krmom naprijed nakon čega je otegljen na remont u brodogradilište San Rocco nedaleko Trsta.
Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci i preoblikovali ga u minopolagač ugradivši mu šine za izbacivanje mina. Dali su mu novo ime, Kiebitz, a kao minopolagač postavio je više od 5000 mina u Kvarneru i na sjevernom Jadranu. U studenom 1944. u bombardiranju riječke luke potopili su ga zrakoplovi savezničke vojske. Na dnu luke proveo je tri godine, a onda ga je 1947. godine s morskog dna izvukla splitska tvrtka Brodospas. U tom je izvlačenju po prvi put korištena tehnika vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Bio je to zahtjevan posao na kojem su radile 42 osobe, a među njima su bili istaknuti stručnjaci i inženjeri.
Brod je potom prevezen u brodogradilište Uljanik u Puli, gdje je rastavljen i ponovno sastavljen te potpuno rekonstruiran. Pod novim imenom, Galeb, uređen je kao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. No, svoju slavu ponajviše duguje činjenici da je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita na njegovim državničkim putovanjima čime je postao simbol jugoslavenske uloge u Pokretu nesvrstanih. Na svoje prvo inozemno putovanje Galeb je zaplovio 1953. godine u London gdje su Titu domaćini bili Winston Churchill i kraljica Elizabeta 2. To je putovanje ujedno bilo i znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu nakon udaljavanja od Staljina i Sovjetskog saveza. Nakon Londona, uslijedila su mnogobrojna državnička putovanja u zemlje Azije i Afrike.
Poslije Titove smrti, brod je ostao dio Jugoslavenske ratne mornarice, a nakon raspada Jugoslavije, devedesetih godina je prodan grčkom brodovlasniku. On je brod dopremio u brodogradilište Viktor Lenac s namjerom da ga preuredi u jahtu, međutim, zbog financijskih problema, projekt preuređenja nikad nije zaživio.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je brod kulturnim dobrom 2006. godine, a potom ga je Grad Rijeka kupio s namjerom da ga preuredi u prvi hrvatski brod – muzej. Procjenjuje se da će brod Galeb godišnje posjećivati oko 50.000 ljudi. Kako brod ima predviđene prostore za komercijalne sadržaje, Grad Rijeka u potrazi je za partnerom, investitorom, odnosno zakupcem komercijalnih dijelova koji uključuju ugostiteljstvo, a i mogućnost uređenja smještajnih kapaciteta. Za ulagače u ugostiteljske kapacitete na brodu Galeb nudi ukupno više od 600 četvornih metara komercijalnog prostora za pripremu i usluživanje hrane i pića te gotovo 300 kvadrata djelomično natkrivene terase na palubi broda, što ukupno čini preko 900 kvadrata. Uz to, nudi se i površina od 401 kvadrata za uređenje smještajnih kapaciteta s mogućnošću prilagodbe prostora potrebama zakupca kod broja soba, ležajeva, sanitarnih čvorova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....