Svoje radove prodajemo diljem svijeta putem virtualne galerije

Nije novost da je doživljavanje svijeta preko ekrana pametnog telefona promijenilo način na koji ljudi percipiraju umjetnost, a taj se proces, kako se čini, odvio i kad je riječ o kupovanju umjetničkih djela.

Najveća galerija suvremene umjetnosti na svijetu je - virtualna i zove se Saatchi Art. Na poznatoj web domeni i aplikaciji, koja je s radom počela 2006. godine, moguće je pretraživati oko pola milijuna djela koje je stvorilo oko 60 tisuća umjetnika iz stotinjak zemalja svijeta.

Usluge kustosa

Ciljana publika Saatchija su ljubitelji umjetnosti i potrošači mlađe generacije, koji vole da im je sve što požele kupiti od njih udaljeno nekoliko klikova. Iako postoji cijeli niz stranica koje funkcioniraju kao platforme za prodaju umjetnosti, Saatchi se istaknuo kao najmasovnija, što je vjerojatno posljedica činjenice da se radi o jednostavnom i preglednom siteu koji, među ostalim, nudi dostavu diljem svijeta te povrat novca u roku od sedam dana ako kupac nije zadovoljan onim što mu je stiglo na vrata te usluge pravih kustosa, koji redovito odabiru djela koja valja istaknuti ili ponaosob savjetuju kupce pomažući im da pronađu umjetninu koja odgovara baš njihovim potrebama i željama.

Bruno Konjević / CROPIX

Stjepan Šandrk: Njegove slike na Saatchiju se prodaju u rasponu od 880 do 8100 dolara, ovisno o velični i tehnici

Djela su na stranici podijeljena najprije u osnovne kategorije prema umjetničkoj formi, pa je tako moguće odabrati želite li kupiti sliku, fotografiju, crtež ili skulpturu. Svaka od skupina može se dodatno precizirati prema stilu, subjektu i materijalu. Na primjer, kod skulpture je tako, kada se govori o stilu, moguće birati želite li pop-art, apstrakciju, figurativnu ili modernu skulpturu ili pak onu koja je namijenjena postavljanju na zid. Kategorija subjekta podrazumijeva da korisinik ima mogućnost odabira zanima li ga skulptura koja predstavlja tijelo, mrtvu prirodu, apstraktni oblik ili pak želi djelo koje je inspirirano arhitekturom. Govoreći o materijalu, bira se između drveta, metala, gline, stakla...

Budući da je cijena umjetničkih djela uvijek pomalo delikatno pitanje, velika prednost ovakvog načina kupnje (ali i prodaje) je u tome što, s jedne strane, kupci bez neugodnosti mogu pretraživati djela koja su u cjenovnom rangu koji im je dostupan, a umjetnici po svojoj volji mogu postaviti svotu koja im odgovara. S obzirom na količinu djela u bazi, cjenovni rang je vrlo širok.

Hrvatski umjetnici

Na ovakav način prodaje svojih djela odlučili su se i brojni hrvatski umjetnici, među kojima, su, na primjer, Mario Romoda, Igor Taritaš, Lena Kramarić, Stjepan Šandrka, Martina Grlić, Danijel Srdarev... S nekima od njih razgovarali smo o poznatoj platformi, a kako su nam rekli, svatko od njih preko Saatchija je prodao barem nekoliko djela.

Bruno Konjević / CROPIX

Martina Grlić: Smatra da je riječ o jako velikoj bazi i zanimljivom konceptu, ali ponekad se teško istaknuti zato što je mnogo umjetnika

“Nisam imao puno prodaja, ali ih je svakako bilo. Jednom sam imao sliku koja je mjesecima stajala na Saatchiju i nije bilo zainteresiranih. Jedan dan sam ju prodao kolekcionaru u jednoj galeriji, a iste večeri netko je kliknuo da želi kupiti djelo na online platformi. Doista neobična situacija. Iako su ljudi koji su iz Amerike naručili sliku već bili platili, morao sam im otkazati narudžbu, a slika je ipak ostala u Hrvatskoj”, priča Stjepan Šandrk, čije se slike na Saatchiju prodaju u rasponu od 880 do 8100 dolara, ovisno o velični, tehnici i temi slike. “Postoje neki kolege koji na Saatchiju stave cijene i do četiri puta veće nego što su na našem tržištu, ali meni je praksa staviti otprilike istu cifru”, objašnjava Šandrk te dodaje da su eventualna odstupanja većinom tehničke prirode, zbog, primjerice, tečajne razlike.

Iako se radi o umjetniku koji se izražava kroz više različitih medija, kada se u Saatchijevu tražilicu upiše ime Danijela Srdareva, moguće je pronaći slike i neke od njegovih grafika u produkciji Saatchi galerije. Kako nam je rekao, svoje radove ne prodaje ni na jednoj drugoj platformi. “Već dugi niz godina moji su radovi postavljeni na platformi Saatchi Art. Prije šest ili sedam godina Saatchi internetska galerija se predstavljala na pariškom FIAC-u, međunarodnom sajmu suvremene umjetnosti. Stručnjaci iz galerije odabrali su manji broj umjetnika čiji su radovi bili postavljeni na Saatchijevoj stranici, koje su tada predstavili na FIAC-u u Parizu, upravo u digitalnom obliku, kako su i inače predstavljeni na stranici.

Tada su, među ostalim, odabrani i moji radovi, a njihov je uvjet za predstavljanje mojih radova bio da na stranici postavim cijene. Tada sam prvi put postavio cijenu uz svaki od pojedinih radova”, objašnjava nam umjetnik te dodaje da su sva njegova djela prodana preko ove platforme otišla u Ameriku. “Najvećom prednošću Saatchija smatram svakako to što su djela postavljena na stranicu dostupna velikom broju ljudi, a mane su vezane za pripremu i transport samih djela, što može biti u određenoj mjeri komplicirano”, kaže Srdarev.

Hashtagovi

Djela Martine Grlić na poznatoj se platformi prodaju u rasponu od 40 dolara za printove maloga formata do 4610 dolara za ulja na platnu velikih dimenzija. “Saatchi je jako velika baza u koju se može prijaviti tko god poželi. Radi se o zanimljivom konceptu, ali ponekad to što postoji toliko umjetnika može dovesti do toga da se umjetnicima teško istaknuti, a kupcima teško profiltrirati da dođu točno do onoga što žele”, objašnjava slikarica.

Bruno Konjević / CROPIX

Danijel Srdarev: Svoje radove ne prodaje ni na jednoj drugoj platformi, a sva djela koja je prodao preko Saatchija otišla su u Ameriku

Sve troje naših sugovornika, iako nitko od njih za prodaju svojih slika ne koristi neku drugu umjetničko-prodajnu web stranicu, o svojim radovima pratitelje obavještava na Instagramu. “Osobno mi se takav način prodaje pokazao kao najbolji. U prosjeku sam tako prodavao šest do sedam slika godišnje, većinom one manjih formata. Hashtagovi pomažu da slike budu vidljive doista vrlo širokoj publici, većoj nego na Saatchiju, gdje čovjek odlazi isključivo ciljano da bi se bavio umjetničkim djelima”, objašnjava Stjepan Šandrk te napominje da kupovanje umjetnina preko internetskih platformi ponekad možda može djelovati poput kupnje “mačka u vreći”, ali da, u najmanju ruku, ljudi takav način pregledavanja umjetnina mogu koristiti za informiranje o djelima.