'SVJETSKA POVIJEST STRIPA: OD 1968. DO DANAS' Objavljen prvi sveobuhvatni i bogato ilustrirani pregled 'devete umjetnosti'

ZAGREB - Knjiga "Svjetska povijest stripa: od 1968. do danas" američkih autora Dana Mazura i Alexandera Dannera, upravo objavljena u izdanju nakladnika Sandorf, prvi je sveobuhvatni pregled 'devete umjetnosti' koji iz globalne perspektive objedinjuje priču o nastanku i razvoju strip umjetnosti druge polovice 20. stoljeća.

Riječ je o, po riječima glavnog urednika Sandorfa Ivana Sršena, prvoj takvoj knjizi objavljenoj na hrvatskom jeziku, "fantastičnom, bogato ilustriranom izdanju, velikoj, ozbiljnoj monografiji o povijesti stripa, knjizi koja je toliko informativna da bi mogla biti korištena i kao stručna literatura".

Sandorfovo "izdanje godine", u prijevodu s engleskoga Jane Smrekar i Saše Dracha, na tristotinjak stranica u boji donosi luksuzno opremljen detaljan pregled povijesti svih najvažnijih pravaca stripa druge polovice 20. stoljeća.

Knjiga prati evoluciju stripa tijekom više od pet desetljeća i preko pet kontinenata, sve do pojave globalne, digitalne scene koja danas prevladava i koja je vjerojatno i budućnost tog medija.

Ustupio David Mack

'Mack - Kabuki'

Počinje s godinom 1968., kad je "sve i počelo": "Tada se dogodila ključna promjena, od prvotnih nastojanja vođenih isključivo komercijalnim potencijalom stripa, prema onima čiji je cilj bio predstaviti vlastiti stripovski izričaj koji neće biti okarakteriziran samo kao zabava, već kao prava umjetnost".

Kevin O’Neill © Rebellion A/S 2013.

Širok doseg "Svjetske povijesti stripa" predstavlja mnogobrojne crtače, stilove i pokrete, obuhvaća Marvelove i DC-jeve superjunake, Roberta Crumba, underground pokret i manga umjetnika Tezuku; politički nabijene talijanske fumettije i seksualno nabijene ženske mange (josei).

Knjiga ne zaobilazi ni frankofonu tehniku čiste linije, sci-fi, Metal Hurlant, pionirski japanski alternativni časopis Garo, grafičke memoare i grafičke romane, autore poput Jacka Kirbyja i Hermanna, Moebiusa, Jira Taniguchija i, naposljetku, trenutak u kojemu stripovi čine iskorak s papirnate na web stranicu.

"Nazivali ih mi mangama, bandes dessinees, fumetti, tebeos ili historietas, stripovi su esencijalni dio univerzalne ljudske težnje za pripovijedanjem priča putem slika. Ova originalna povijest prva je koja je objedinila priču o stripovima iz Europe, Azije i SAD-a u sveobuhvatan izvještaj, sagledan iz globalne perspektive", poručuju iz Sandorfa, a Sršen ističe kako veliki interes za knjigu čak i prije nego se pojavila u hrvatskim knjižarama "pokazuje da kod nas apsolutno postoji razvijena strip publika".