SREBRENICA Šokantne i dosad neviđene snimke iskapanja grobnica

Za razliku od Vukovara i Sarajeva, zločin u Srebrenici fotografski nije dokumentiran, ne postoje autentični fotografski zapisi stradanja Srebreničana. Ono što smo vidjeli slike su preživjelih i žalujućih te stotine lijesova s novoidentificiranima koji se svake godine na obljetnicu srpskog osvajanja zaštićene zone UN-a 11. srpnja pokapaju na zajedničkom groblju u Potočarima. Zagreb će zato dobiti svjetsku premijeru dosad još neizlaganih fotografija britanskog fotografa Tima Lovelessa s izložbom koja se otvara u petak 10. srpnja u Klovićevim dvorima. Loveless je s istražiteljskim timom Haaškog suda fotografirao iskapanje masovnih grobnica oko Srebrenice dok su prikupljali dokaze za suđenja na Haaškom sudu. Jedini je koji je snimao ono što su istražitelji otkrili. Potresne fotografije prikazuju tijela onakva kako su zatečena u masovnim grobnicama, u grču, s neizgovorenim krikom užasa.

Vezane oči

- Ova izložba je najveće svjedočanstvo tragedije u Srebrenici. Snaga tih fotografija usporediva je samo s Pompejima: fotograf je zabilježio trenutak zločina, tako da se vidi svaki mišić, svaki grč - kaže za Jutarnji Jasmina Bavoljak, iskusna kustosica na dužnosti ravnateljice Klovićevih dvora. Žrtvama su zavezane ruke i vezane oči prije egzekucije, piše u popratnom tekstu ugledna fotografkinja Sandra Vitaljić. Ali krvnici to nisu napravili da olakšaju njima, nego da olakšaju sebi, kaže profesorica fotografije. Željeli su izbjeći pogled ljudi koje ubijaju, taj pogled koji ih podsjeća da se pred njihovim cijevima nalaze ljudska bića.

20. obljetnica stradanja

Pogled koji će ih još godinama poslije proganjati u snovima, neutralizirali su tkaninom koja im je pomogla da ruka na okidaču ne zadrhti, napisala je povodom izložbe fotografkinja poznata po ciklusu “Neplodna tla” u kojem prikazuje lokacije ratnih stratišta.

Tim Loveless (49) bio je angažiran za snimanje sudskih dokaza, no kaže da je zbog važnosti toga što je vidio smatrao da je potrebna još jedna razina dokumentacije, takva kakvu mi danas prepoznajemo i kao svjedočanstvo o stravičnom zločinu i kao umjetnički artefakt univerzalne poruke.

U povodu 20. obljetnice stradanja više od 8000 srebreničkih muškaraca i dječaka, izložbu organiziraju Galerija Klovićevi dvori, novoosnovani SENSE - Centar za tranzicijsku pravdu Pula i nevladina udruga Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. Neposredno nakon otvorenja u petak u 19 sati bit će organiziran razgovor o izložbi, u kojem će sudjelovati Mirko Klarin, glavni urednik novinske agencije Sense koja kontinuirano godinama prati suđenja u Haagu, Vesna Teršelič iz Dokumente i autor fotografija Tim Loveless, koji danas živi u Aleksandriji u Egiptu.

Vizualizacija zločina

Tim Loveless bio je dio tima haaških istražitelja koji su 1999. i 2000.. skupljali dokazni materijal za haaška suđenja zapovjednicima vojske bosanskih Srba optuženih za genocid i ratni zločin u Srebrenici. “Oni su jedini vidjeli masovnu grobnicu, točno onako kako je izgledala prilikom iskapanja. Iz toga je bio vidljiv način egzekucije, što su sve koristili kao dokaz na suđenjima”, objašnjava Eugen Jakovčić iz Documente.

Lovelessove fotografije pomažu da masovni zločin dobije svoju vizualizaciju, koja nam omogućuje da shvatimo i prihvatimo ono što se dogodilo, tumači fotografkinja Sandra Vitaljić. Teško je shvatljivo da se usred Europe potkraj 20. stoljeća mogao dogoditi takav masovni zločin bez reporterskih kamera, kaže ona. Fotografije britanskog snimatelja zato su iznimno svjedočanstvo o zločinu, a istodobno, ističe Sandra Vitaljić, imaju univerzalnu vrijednost i mogu biti univerzalni prikaz stradanja i patnje poput velikih djela iz povijesti umjetnosti.

Izložba fotografija Tima Lovelessa dio je Snapshota, serije fotografskih izložbi u Klovićevim dvorima, najdugovječnijoj u Zagrebu. “To je bila ideja Marine Viculin da uspostavi dijalog između autora i njegovih djela, a ja mislim da je vrijeme da napravimo korak dalje, prema dijalogu između prošlosti i sadašnjosti”, kaže Jasmina Bavoljak. Ova izložba nastavlja se na projekt koji je vodila za vrijeme rata, “Oči istine”, u sklopu kojeg su fotografirali razrušenu baštinu.

Arhiv Sense

Tim Loveless rođen je 1966. u Sussexu, studirao je fotografiju na Sveučilištu Kingston, a osim u BiH i drugim područjima bivše Jugoslavije dokumentirao je forenzične istrage i u Iraku. Dio njegovih radova korišten je kao dokazni materijal na suđenjima za ratne zločine. Od 1999. radi kao slobodni novinar na području Bliskog istoka i Europe.

Uz potresne crno-bijele fotografije, na izložbi u Klovićevim dvorima bit će predstavljen i dio bogate audiovizualne dokumentacije koju je za vrijeme više od dva desetljeća rada Haaškog suda prikupila novinska agencija Sense, čiji mali tim novinara kontinuirano prati sva haaška suđenja. Izvještavajući iz dana u dan o tome što je rečeno i viđeno u sudnicama, agencija Sense je prikupila na tisuće sati snimaka sa sudskih svjedočenja preživjelih, očevidaca i počinitelja zločina. Tu su i snimke iz srpnja 1995. prikazane u haaškim sudnicama, fotografije mjesta zločina i zračne snimke, vojni dokumenti postrojbi koje su sudjelovale u napadu na Srebrenicu.