POBJEDA REVOLUCIJE

Spomenik je srušen tijekom rata u Hrvatskoj 1992. godine, iz devetog pokušaja. Rekonstrukcija je - senzacija

Izložba Sandra Đukića u Beču

 Viktor Zahtila/
U Galeriji Michaele Stock u centru Beča pokazan je rad umjetnika Sandra Đukića

Ambiciozan projekt "Tišina koja je srušila spomenik" - virtualna rekonstrukcija srušenog Spomenika pobjede revolucije naroda Slavonije u Kamenskoj velikog modernističkog kipara Vojina Bakića, iza kojeg stoji vizualni umjetnik Sandro Đukić sa skupinom suradnika, a u produkciji Srpskog narodnog vijeća, početkom ovog tjedna predstavljen je u Beču. Kada je virtualno obnovljen spomenik pokazan u rujnu prošle godine na originalnoj lokaciji, izazvao je pravu senzaciju. Takav ambiciozan rad još nije viđen na ovim prostorima. Na lokaciji u Kamenskoj sagrađena je velika skela na kojoj se nalazio 20-metarski ekran i na koji je projiciran trodimenzionalni konstrukt virtualnog spomenika.

Bakićev spomenik dobio je i svoj digitalni avatar napravljen uz pomoć tehnologije proširene realnosti (AR - Augmented Reality). Pa tako i oni koji nisu bili na događaju u Kamenskoj uz pomoć QR kodova - napravljeno je oblikovanje spomenika u 3D softverima - i uz pomoć telefona, odnosno digitalne tehnologije mogu promatrati spomenik.

image

Izložba Sandra Đukića u Beču

Viktor Zahtila/

Nakon događaja na lokaciji projekt je prošle jeseni predstavljen izložbom u Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta u Zagrebu, a sada, krajem travnja, u Galeriji Michaele Stock u Beču. Riječ je o lijepoj galeriji u širem centru grada, a Michaela Stock je galeristica koja često surađuje s umjetnicima iz Hrvatske. Na ovoj ne pretjerano velikoj, ali koherentnoj i jasno postavljenoj izložbi na dobar je način predstavljen cijeli projekt. Uz digitalne grafike virtualnog spomenika, u jednoj prostoriji može se vidjeti projekcija sa samog događaja u Kamenskoj, na televizijskim ekranima vrti se dokumentarac koji je zabilježio samo nastajanje ovog ambicioznog rada, a postavljen je i QR kod - koji je posebno izazvao interes onih koji su došli u galeriju - pomoću kojeg je pred očima posjetitelja i gledajući kroz ekran pametnog telefona - prolistao prekrasan Bakićev apstraktni spomenik. Na jednom postamentu je i komadić originalnog spomenika, rijetko sačuvan komad rostfraja od kojeg je bio napravljen spomenik sagrađen na brdu Blažuj u Kamenskoj 1968. godine. Gradnja spomenika koji je bio visok poput 11. kata nebodera bio je veliki inženjerski pothvat, a napravljen je od 80 tona nehrđajućeg čelika pristigloga iz Švedske i Sovjetskog Saveza. Spomenik je srušen tijekom rata u Hrvatskoj 1992. godine sustavnim miniranjem iz devetog pokušaja.

image

Izložba Sandra Đukića u Beču

Viktor Zahtila/

Daleko od civilizacije

"U divljoj prirodi, u zahtjevnim ‘fitzgeraldovskim‘ uvjetima, daleko od civilizacije, struje, vode i interneta, umjetnik se upustio u tehnički i društveno složen projekt rekonstrukcije ‘slike‘ u kolektivnom sjećanju izbrisane skulpture - spomenika", objašnjava u popratnom tekstu kustosica izložbe Davorka Perić.

"U tom kontekstu instalaciju Sandra Đukića, kao i njezinu daljnju medijsku reprodukciju, smatramo idealnim sredstvom protiv povijesnih revizionističkih tendencija koje su dobrim dijelom uništile kulturnu baštinu u Hrvatskoj, te se nastavlja na autorove ranije reprodukcije omiljenih analognih majstora, apologeta modernističke umjetničke misli, kroz nove digitalne medije, povećanja i suvremenu tehnologiju - primjerice, grafike Julija Knifera", objašnjava dalje autorica.

Važnost ovog projekta prepoznat je i u europskom kontekstu pa je tako "Tišina koja je srušila spomenik" nominirana za The European Heritage Awards. Je li digitalni avatar Bakićeva spomenika među pet dobitnika Grand Prixa od kojih svaki dobiva nagradu od 10.000 eura, znat će se tijekom svibnja. Nagradu dodjeljuje Europska komisija od 2002. godine.

image

Izložba Sandra Đukića u Beču

Viktor Zahtila/

Otvaranju Đukićeve izložbe u Beču prisustvovala je zanimljiva skupina hrvatskih umjetnika i expata koji žive i djeluju u Beču. Ravno s Venecijanskog bijenala stigla je kustosica Nataša Ilić, koja je dio WHW kolektiva te je uz Ivet Ćurlin i Sabinu Sabolović upravo pri kraju svog mandata na čelu bečkog Kunsthallea. New York je Bečom zamijenio jedan od najzanimljivijih hrvatskih suvremenih umjetnika Marko Marković, čija je bečka galeristica također Michaela Stock. Ovaj performer vrlo je aktivan na bečkoj umjetničkoj sceni, a u fokusu njegova rada trenutno su životinje i priroda. U Beču je bio i Goran Škofić, multimedijski umjetnik vrlo bogate biografije koji radi i za Vidu TV, a na otvaranju se pojavio i kolekcionar Goran Prkačin, arhitekt iz Zagreba koji dugi niz godina živi u Beču, a radove iz njegove kolekcije vidjeli smo na nedavnoj Kožarićevoj retrospektivi u MSU. Jedna od tema te prohladne večeri u Beču bio je i zajednički prijatelj Ivan Roca koji je tijekom vikenda iznenada preminuo na Tajlandu. Omiljen među umjetničkim svijetom, poznanik i prijatelj mnogih od nas, bio je u duhu s nama te večeri i nazdravljali smo mu travaricom Vlaste Delimar i Milana Božića, koju je s publikom velikodušno podijelila austrijska galeristica.

image

Izložba Sandra Đukića u Beču

Aleksandar Blažina/
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:28