Spirale doajena avangarde i mladog umjetnika koji je diplomirao na ‘dreadlocksima’ svoje kose

Izložbom Duje Jurić – Juraj Dobrović, održanom od 19. do 28. svibnja ove godine, započela je druga serija od deset izložbi suvremenih hrvatskih umjetnika pod nazivom Mentalni sklop 2 (mentor – sljedbenik), koja se nastavlja na prošlogodišnji ciklus koji je naišao na uspješan odaziv publike i kritike. Ciklus, nastao po inicijalnoj ideji voditeljice galerije Elvire Kranjčar autorski je osmislio i realizirao kustos Mladen Lučić, koji će i ove godine po principu sličnosti u razmišljanju i provedbi, ne nužno likovnih ideja (mentalni sklop), sučeliti deset umjetničkih parova.

Drugi po redu par ovog novog ciklusa, koji je predstavljen sinoćnjim otvorenjem izložbe u Galeriji Kranjčar, čine mladi umjetnik Boris Sekulić, koji već vrlo uspješno kroči k vrhu suvremene hrvatske umjetničke produkcije i jedan od doajena naše novije avangardne misli, na žalost prerano preminuli umjetnik, Boris Demur.

Jasenko Rasol

Boris Sekulić

Poveznica ove dvojice umjetnika svakako je motiv spirale koji svaki od njih na različite načine koristi u svom umjetničkom izrazu. Spiralno slikarstvo, preciznije spiralnu umjetnost, Boris Demur u kontinuitetu stvara od 1983. godine te je ona postala sastavnim djelom njegova identiteta, premda je Demur u svijet umjetnosti ušao kao jedna od najintrigantnijih i najradikalnijih osoba nove umjetničke prakse 70­ih godina prošlog stoljeća.

Boris Sekulić, za razliku od Demura, spiralu ne koristi kao motiv, ali ona je evidentno prisutna u kompozicionoj strukturi njegovih crteža velikog formata, odnosno spiralno povezuje motive karika, krugova ili trokuta koji čine elementarne gradbene djelove autorovih radova. Kako napominje Mladen Lučić, spirala u Sekulićevoj umjetnosti svojevrsna je podsvjesna autorova determiniranost, te ne teži svojoj figuralnoj projekciji već je prisutna kao bilješka neprekidnih mijena i kretanja umjetnikova duha.

Sekulić je 2014. godine diplomirao radom Otisak jednoj mladosti učinjen od pramenova autorove kose, tzv. dreadlocksa, koje je u obliku otiska vlastitog kažiprsta pričvrstio unutar stranica pleksiglasa, te je na taj način realizirao prostorni crtež spiralnog kretanja. Taj rad, očito ne slučajno, bio je inicijacijom Sekulićevih daljnih likovnih istraživanja.

Za razliku od Sekulića, umjetničko stvaralaštvo Borisa Demura poistovjećuje se s motivom spirale koja za njega predstavlja duhovni i fizički univerzum, odnosno ishodište stvaralačke energije. Međutim možda je i kod Demura spirala začeta od njegova kažiprsta jer je jednom prigodom rekao: “Moja spiralna umjetnost je istinita, kao što su istiniti spiralni otisci papilara na jagodicama mojih prstiju... analogni su. A moj je spiralni artcredo: Pravo svakoga je da bude što želi i misli što hoće...”