U Jutarnjem listu od 22. siječnja 2025. objavljen je članak pod naslovom "Put spasa - Šibenik dobiva neviđenu atrakciju, uložit će se i do 8 milijuna eura, pogledajte kako će izgledati mjesto koje je stoljećima zatvoreno!"
Senzacionalistički naslov zacijelo je urednička marketinška parabola, ali ona, nažalost, u potpunosti odgovara sadržaju članka po kojem Šibenik uistinu dobiva "neviđenu atrakciju"! Naime, ta spektakularna atrakcija uvelike je iskrivila izvornu ideju kojom sam pred više od petnaest godina afirmirao prostor dvojnih bedema kao golemi potencijal za revitalizaciju Šibenika. Rehabilitirajući komunikacijsko svojstvo dvojnih bedema, singularnog fenomena šibenskog pitoresknog fortifikacijskog korpusa, anticipirao sam razvoj suvremenog i nadasve održivog, u svemu šibenskog i sasvim specifičnog prometnog sustava. Otkrio sam dotad neprepoznat potencijal dvostrukih bedema za učinkovito povezivanje grada u smjeru okomitom na obalu ali i za cijeli sustav alternativnih oblika prometa. Projektu novog prometnog sustava dao sam ime ŠIBENSKA OKOMICA. Njime sam nevidljive silnice šibenske baštine, koje čudesni organički grad povezuju s njegovim utvrđenim topografskim amplitudama, prepoznao kao mrežu prometnih trajektorija. Na tim trajektorijama temeljio se moj koncept nove protočnosti i propusnosti gradskog tkiva, kao preduvjeta za očuvanje životnosti gradskog organizma, poglavito u području povijesne jezgre, ali i u širem urbanom perimetru, pogotovo onom najvažnijem, koji se razvija po osi Šubićevac - Sveti Ivan - Sveti Mihovil - Sveti Nikola - Jadrija.
S urbanim eskalatorima, žičarama i solarnim eko-vaporetima, anticipirao sam promet s potpuno neutralnim ekološkim otiskom, u skladu s najnovijim trendovima razvoja urbanog intermodalnog prometa. Moj integralni prostorno-prometni koncept, trebao je najprije služiti gradu, a potom i turistima, jer je moje uvjerenje da sve što gradimo moramo graditi za dobro zajednice, vodeći se stajalištem da, ako je nešto dobro za domicile, onda će sigurno biti dobro i za turiste. Dakle, tim projektom ja nipošto nisam kanio ukrašavati Šibenik niti ga pretvarati u"neviđenu atrakciju", u Popovićev kreativni galimatijas, u kojem se, gle čuda, našao i jedan "pozdrav moru"(!?).
Primarne funkcije
Nasuprot tome moj je projekt težio ostvariti urbano-prometni sustav koji će olakšati život u gradu onima koji i dalje žilavo opstaju u svojem iskonskom staništu, u svojem fizičkom i mentalnom habitatu, u svojem autentičnom zavičaju. Ja nipošto nisam želio komodificirati kulturnu baštinu grada prevodeći njegovo nasljeđe u lažnu turističku potrošačku scenografiju, izmišljajući u prostoru bedema ono čega tamo nikad nije bilo, čineći to na štetu primarne funkcije toga prostora, a to je komunikacijska efikasnost u kapacitetu i frekvenciji. Tu komunikacijsku funkciju htio sam ostvariti prometnim uređajima koji bi u povijesni prostor bili uneseni kao efemerne instalacije. Kad ti prestanu služiti, samo ih zbrineš i recikliraš. Nakon toga se prostor može u potpunosti vratiti povijesnoj izvornosti. Zanimljivo je da su upravo konzervatori, koji se tobože zalažu za revitalizaciju baštine po načelu izvornosti, u prostor dvojnih bedema, ali isto tako i u prostor obnovljenih tvrđava, propustili nadobudne dizajnere koji su autentične povijesne ambijente saturirali pseudo-atrakcijama, stvarajući ambijente koji su se ponegdje jako udaljili od spomeničke izvornosti. Za takvu spomeničku transformaciju postoji samo jedan pravi izraz: diznilendizacija.
Dirljivo mi je čitati u ovom recentnom članku kako vehementni dogradonačelnik gospodin Danijel Mileta objašnjava "svoje" prometne ideje: "Kada donesemo novi generalni urbanistički plan, onaj tko se sa šibenske rive u Docu popne Putem spasa na Sv. Mihovila, s pozicije susjednog, i ubrzo bivšeg, Vatrogasnog doma žičarom će moći prijeći na tvrđavu sv. Ivana. Ona je već povezana s tvrđavom Barone, ali ćemo je i dodatno spojiti novom prometnicom i parkingom s Jadranskom magistralom, tako da ćemo atraktivno povezati sve tri gradske tvrđave, ali i osloboditi centar grada dijela turističkih autobusa", najavljuje zamjenik gradonačelnika Mileta.
Mileta zapravo interpretira reduciranu prometnu koncepciju prepisanu iz mojeg elaborata ŠIBENSKE OKOMICE, kao što je i kolega Davor Popović (uz čije se ime kao najvažnija referenca opetovano ističe da je šibenski arhitekt s milanskom adresom), preuzeo komunikacijsku osnovu mojeg projekta dvojnih bedema kao svoju autorsku ideju. Dakle, ni jedan ni drugi nikako se nisu mogli odmaknuti od moje izvorne ideje, ideje koju prije mene nitko nije niti spomenuo, a kamo li je pretočio u idejni urbanističko-arhitektonski elaborat. Žalostan sam što zbog toga u Šibenik dolazim s nelagodom da bih se mogao slučajno sresti s nepoštenim ljudima, s ljudima koji su me pokrali. O tome ne trebam iznositi nikakve dokaze. Sva moja dugogodišnja predstavljanja ideje šibenskog alternativnog urbanog prometnog sustava popraćena su medijskim izvješćima i lako ih je provjeriti poveznicama na njihova digitalna izdanja. Tamo svatko može provjeriti tko je i kada prvi u povijesti grada Šibenika počeo promicati revitalizaciju grada sustavom žičara i eskalatora.
Nečuvena krađa
Kako i zašto su me pokrali rekao sam u intervjuu Mariji Lončar u Šibenskom listu Slobodne Dalmacije od 28. siječnja 2022. pod naslovom: Arhitekt Nikola Bašić: grad Šibenik bezdušno je odbacio moj projekt a znam i razloge… Te razloge ne ću opet ponavljati. Koga zanimaju, može ih pronaći u digitaliziranoj verziji tog intervjua. Međutim, tada sam naučio da treba kupovati i čuvati tiskane novine jer su digitane podatne naknadnom friziranju.
Za krađu kakva je nečuvena za europsku kulturu praksu zaštite intelektualnog vlasništva, ne mislim nikoga tužiti niti tražiti nikakvu financijsku nadoknadu. Dapače, veselim se svakom napretku Šibenika, a nadasve ostvarenju onih projekata čiju sam brazdu ja uzorao. Nasuprot tome, jako sam žalostan zbog onih ljudi koji u svojoj sitnoj i stisnutoj duši nisu u stanju reći:
Ovo što radimo učinit ćemo na svoj način i po svojoj volji, ali to činimo po izvornoj ideji arhitekta Nikole Bašića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....