RAVNATELJICA TATE BRITAIN 'Uviđam koliko smo mi u Britaniji sada bliski onome što se ovdje događalo desetljećima ranije'

ZAGREB - Penelope Curtis, ravnateljica slavnog londonskog muzeja Tate Britain, gostovala je danas u Zagrebu u povodu izložbe Vojina Bakića u Muzeju suvremene umjetnosti, te ocijenila da se u britansku skulpturu "vraća moda bivših totalitarnih režima".

U svojem izlaganju "Vojin Bakić, 1915.-1992." Curtis se usredotočila na promatranje sličnosti između kiparskog stvaralaštva u ondašnjoj Jugoslaviji i Velikoj Britaniji u vrijeme neposredno nakon Drugog svjetskog rata pa do 60-tih godina prošloga stoljeća.

"Teško je konkretno uspoređivati jer onodobni su britanski umjetnici djelovali u potpuno drugačijoj političkoj i ekonomskoj klimi, čiji su napori usmjereni na oporavak od devastirajućih posljedica rata stvorili povoljno okruženje za afirmaciju britanskih kipara i njihovo djelovanje obilježeno u to doba korištenjem apstrakcije u javnom prostoru, dok je Bakić u isto vrijeme stvarao monumentalne spomenike s gotovo totalitarističkom porukom", kazala je Curtis.

"No, zato je posebno zanimljivo to što se umjetnički izričaj onodobnih, nazovimo, totalitarnih režima sada ponovno vraća u modu, i to možda najviše upravo u Britaniji", istaknula je.

Takav su primjer djela Anisha Kapoora, koja pokazuju koliko ono što bi se kod Bakića prije samo nekoliko godina činilo demodiranim danas izgleda izuzetno suvremenim, kazala je. "Gledajući Bakićev rad uviđam koliko smo mi u Britaniji sada bliski onome što se ovdje događalo desetljećima ranije", dodala je.

Analizirajući tendencije u kiparstvu između ondašnjeg Istoka i Zapada kroz usporedbu Bakićeva stvaralaštva s onim britanskih umjetnika koji su stvarali u isto vrijeme, Curtis je istaknula kako je vidljivo da su figuracija i apstrakcija kojima se umjetnici koriste naizgled potpuno različite, ali istodobno i jednake.

No, usporedba Bakića i moderne britanske skulpture više je stvar naših promišljanja o skulpturi kao takvoj nego razgovor o stvarnim paralelama, napomenula je Curtis, stručnjakinja za kiparstvo koja je prija dolaska u Zagreb uživo imala prilike vidjeti samo jednu Bakićevu skulpturu – njegovog svjetski prepoznatljivog "Bika". Sada, nakon što je vidjela njegovu retrospektivu u MSU-u, svoje bi predavanje posve drugačije koncipirala, kazala je.

Govoreći o razvoju Bakićeva umjetničkog izračaja usporedila ga je s onim istaknutih britanskih kipara koji su djelovali u isto vrijeme, poput Henryja Moorea, Barbare Hepworth i Jacoba Abstaina.

Dok su je Bakićevi monumentalni spomenici impresionirali, njega samog doživjela je kao dvosmislenog umjetnika. "Ostavlja dojam da je nešto tražio, što nije uspio pronaći", napomenula je Curtis, koja je doktorirala na Sveučilištu Oxford u prvoj klasi koja je dopuštala studiranje djevojkama s temom "Skulptura nakon Rodina". Objavila je nekoliko knjiga i priloga o britanskoj skulpturi 20. stoljeća, europskoj umjetnosti i arhitekturi međuratnog razdoblja i suvremenim kiparima.

Bakićevu izložbu u MSU-u ocijenila je prekrasno postavljenom. "To nije baš uobičajeno i to je ono što prvo upada u oči i prije nego što ste je uopće vidjeli", kazala je.

Curtis, ravnateljica Tate Britaina od 2010. i prva žena u povijesti na čelu te prestižne britanske kulturne institucije, u svojoj je bogatoj karijeri imala vodeću ulogu u nekoliko važnih britanskih kulturnih institucija. U Tate je došla s pozicije voditeljice Centra za istraživanje skulpture u Institutu Henry Moore u Leedsu. Radila je i kao kustosica izložbenih programa u Tate Liverpoolu. Kao ravnateljica Tate Britaina uvodi nove standarde u prezentaciji i interpretaciji muzejske građe.

Pred ispunjenim gledalištem Dvorane Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) govorila je i o razvoju i utjecaju britanske moderne skulpture na promjenu smjera europske i svjetske skulpture, te odgovarala na pitanja publike, a iznijela je i podatak da Bakića nema u zbirci Tate Britaina.