Pronađeni najstariji ostaci ljudskog lica u zapadnoj Europi: ‘Koristio je čačkalice‘

Fragmenti kostiju, iskopani u drevnoj špilji u Španjolskoj, pripadaju najstarijem poznatom ljudskom licu iz zapadne Europe, tvrde istraživači.

Kako piše The Guardian, fosilni ostaci činili su lijevi obraz i gornji dio čeljusti odraslog člana danas izumrle vrste ljudi koji su na Iberskom poluotoku živjeli prije 1.1 milijun i 1.4 milijuna godina.

Otkriće ukazuje na to da su tijekom ranog pleistocena na tom području živjela barem dva oblika ranih ljudi.

Rani ljudi iz Afrike su u Euroaziju stigli prije 1.8 milijuna godina, o čemu svjedoči pet lubanja iz gruzijskog Dmanisija. Vjeruje se da se radi o lubanjama homo erectusa, prve vrste ranih ljudi koja je napustila afrički kontinent.

Dosad su se najranijim ljudskim ostacima iz zapadne Europe smatrali dijelovi čeljusti i zuba iz arheološkog nalazišta Sima del Elefante stari 1.1 ili 1.2 milijuna godina. Rani ljudski ostaci od prije 800 000 godina iskopani su u špilji Gran Dolina. Specifičnosti tih ostataka istraživačima su sugerirale da se radi o drugoj vrsti, Homo antecessoru.

U radu objavljenom u časopisu Nature, španjolski tim tvrdi da su novopronađeni ostaci primitivniji od Homo antecessora te da nalikuju Homo erectusu. Zrcaleći njenu povezanost sa starijom ljudskom vrstom, tim je vrstu imenovao Homo affinis erectus te joj dao nadimak "Pink" prema grupi Pink Floyd i albumu The Dark Side of the Moon (hrv. tamna strana mjeseca, španj: La cara oculta de la luna; ‘cara oculta‘ znači ‘skriveno lice‘).

Pink ima plosnatiju nosnu strukturu nego Homo antecessor, objasnila je dr. Maria Martinón-Torres, ravnateljica Nacionalnog istraživačkog centra za evoluciju ljudi iz Burgosa.

Prema Chrisu Stringeru, vodećem istraživaču i stručnjaku za ljudsku evoluciju pri londonskom Prirodoslovnom muzeju (Natural History Museum), riječ je o vrlo važnom nalazu. Stringer i kolege 2023. su godine identificirali razdoblje ekstremnog zahlađenja (prije 1.1 milijun godina), koje je rane ljude moglo istjerati iz zapadne Europe. To bi moglo objasniti drugu populaciju pronađenu na nalazištu Sima del Elefante.

Iskapanja u Sima del Elefante, piše The Guardian, stvaraju sliku bujnih livada i šuma prije više od 1,1 milijuna godina s hrastovima, borovima, smrekom i lijeskom u izobilju, rijeka koje su privukle vodene voluharice i miševe, vodenkonje, bizone i jelene. Kvarcno i kremeno oruđe također je pronađeno uz životinjske kosti s tragovima posjekotina od klanja.

O životu na tom prostoru govori i pronađeni trag na dijelu zuba fosila Pink, za koji se smatra da je nastao korištenjem jednostavne čačkalice.

"To je još jedan korak prema razumijevanju prvih Europljana", kaže dr. José María Bermúdez de Castro, jedan od vodećih ljudi Projekta Atapuerca te dodaje:

"Sada znamo da je izgled ove vrste podsjećao na primjerke koje su mnogi klasificirali pod Homo erectuse. Međutim, ostaci s nalazišta Sima del Elefante posjeduju vrlo posebnu kombinaciju značajki. Trebalo bi pronaći više fosila na drugim suvremenim nalazištima kako bi se došlo do snažnijeg zaključka o identitetu ove vrste".