VODIČ

Posveta Nikoli Koydlu u Modernoj galeriji: Naklon preminulom slikaru kroz osamdesetak djela

Moderna galerija
 Goran Vranic
Predstavljeni su crteži, mezzotinte, ulja i objekti koji pokazuju glavne teme i motive kojima je Koydl bio posvećen

U zagrebačkoj Modernoj galeriji traje izložba posvećena Nikoli Koydlu, slikaru i grafičaru koji je u srpnju prošle godine preminuo u 82. godini.

Predstavljeno je osamdesetak djela - crteža, mezzotinta, ulja i objekata - koja pokazuju glavne teme i motive kojima je Koydl bio posvećen tijekom svoga 50 godina dugog stvaralaštva. Njegova je glavna tema, kako pokazuje i ova izložba, krajolik slikan sažeto i reducirano sve do posve apstraktnih oblika. Koydl je slovio za umjetnika koji je, unatoč strujanjima i trendovima na sceni, stvorio svoj propoznatljiv, jedinstven stil.

Kritika je isticala njegov samosvojan, originalan put od slike ka znaku i prijelaz od pejzaža do ideje o pejzažu dok je sam umjetnik govorio da se iza svake pojedine slike krajolika uvijek nalazio konkretan motiv. U njegovim je radovima prisutan i plasticitet koji mu je s vremenom postao glavna tema, čime je pokušao napraviti svojevrsni spoj dva medija, slikarstva i kiparstva, u skladu s postmodernističkim idejama.

Autorica izložbe Biserka Rauter Plančić navodi kako su Koydlove kompozicije - do sredine 70-ih poglavito slikarske, a poslije i prostorne te kiparske, često asocijativnih naslova - zapravo svojevrsni morfemi prostora koje je priroda stvorila i upravo to je ono što Koydlovo stvaralaštvo na hrvatskoj likovnoj sceni čini posebnim. Boja je bila materija, a slikarstvo medij, smatra autorica, kojima je slikar propitivao svoje osjećaje, kojima ih je izražavao i kojima je ostvario svoj umjetnički izraz.

Oblici slikani na platnenoj podlozi, izvedeni u 3D formi kao objekt ili oprostorena slika, podgrađe su, kako ističe Rauter Plančić, i nositelji kolorističkih kodova naslovne teme svakog Koydlova rada i sintetizirajući element cijele kompozicije.

Osama kao otočna sudbina u drami "Usidrene"

Nakon Dalmatinske zagore i Splita, Elvis Bošnjak u posljednjem tekstu svoje Dalmatinske trilogije publici otvara prozor u život dalmatinskih otoka i kompleksnog, nekada i surovog života njegovih žitelja. Bošnjakov tekst "Usidrene" u režiji Anastasije Jankovske možete pogledati večeras u splitskom HNK. Kazališna predstava "Usidrene" kazališta Gavella donosi čitav dijapazon različitih, kompleksnih odnosa i snažno portretirane likove, posebice ženske. Tekst je prožet nekom iskonskom, divljom otočnom ljepotom, no istovremeno i surovošću života njegovih stanovnika, čija su sidra nepovratno zapela na njegovu morskom dnu. S obzirom na tematiku, život ljudi na otocima, neraskidivo je povezan s nerijetko okrutnom prirodom, te čestim odlascima i rjeđim dolascima, predstava će zasigurno biti bliska dalmatinskoj kazališnoj publici.

Gala koncert opernih diva na Dan žena u zagrebačkom HNK

Večeras na Dan žena u zagrebačkom HNK održava se gala koncert na kojem će pjevati operne dive Dubravka Šeparović Mušović, Valentina Fijačko Kobić, Lana Kos, Ivana Lazar i Adela Golac Rilović. Na programu su arije poput Susanne i Grofice Canzonetta sull'aria iz Mozartovog Figarovog pira ili dueta Aide i Amneris Silenzio! Aida verso noi s'avanza iz Verdijeve "Aide".


Književna tribina s Koranom Serdarević i Ivanom Bodrožić

Na književnoj tribini večeras, uživo za 12 ljudi, i preko Facebook stranice Frakture za široke mase, Korana Serdarević predstavit će novu knjigu priča "Gušterov rep". O knjizi će, uz autoricu, govoriti i Ivana Bodrožić. Knjiga govori o ženama i muškarcima zatočenima u svojim ulogama, iz kojih se tek poneki uspijevaju osloboditi i ostvariti svoje istinsko ja.


Žene besplatno na Međunarodni dan žena u kino Tuškanac

Zagrebačko kino Tuškanac obilježit će Međunarodni dan žena filmovima "Moja blistava karijera" Gillian Armstrong i "Prijateljice" Claudije Weill besplatnim ulazom za žene! "Moja blistava karijera" iz 1979. godine prvi je igrani film redateljice Gillian Armstrong te adaptacija istoimenog romana feministice Miles Franklin, izvorno objavljenog 1901.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 15:31