Budućnost arhitekture nije u gradnji u sve veće visine, već u novom pogledu na ono što već postoji, poručio je Gordon Gill, arhitekt Tornja Jeddah u Saudijskoj Arabiji, koji će po završetku, koji se, piše Dezeen, očekuje 2028. godine, postati najviša zgrada na svijetu, piše Newsweek.
"Najveće prilike za inovaciju u SAD-u nalaze se u programiranju gradova", ustvrdio je suosnivač čikaške tvrtke Adrian Smith + Gordon Gill Architecture (AS+GG). Kako piše Newsweek, arhitekt je mišljenja da su stvarni izazovi, kao i prilike, u već podignutim građevinama.
Iako je sam tvorac buduće najviše zgrade na svijetu, prve zgrade koja će preći kilometar u visinu te nadvisiti slavnu Burj Khalifu, Gill je ustvrdio da visina više nije prioritet.
"Najbitnija je održivost... Postići to da zgrade doprinose, da nam budu korisne, a ne da ih se doživljava kao izvor gubitaka", pojasnio je.
Naime, SAD se trenutno počeo sve više preusmjeravati na adaptivno opetovano korištenje i razvoj temeljen na očuvanju. Gotovo polovina od američkih 125 milijuna zgrada starije je od pola stoljeća, tvrdi Američki arhitektonski institut (AIA). Potražnja za tranformacijom je u porastu. Samo 2024. godine gotovo 25 000 stanova nastalo je iz prenamijenjenih zgrada.
Tom trendu u prilog idu i ekološke potrebe. Prema Američkom arhitektonskom institutu, zahvaljujući prenamjeni zgrada moglo bi se izbjeći 50 do 75 posto emisija ugljika povezanih s novogradnjom.
Prema organizaciji World Green Building Council, na zgrade trenutno otpada 39 posto globalnih emisija ugljika vezanih za energiju. 28 posto se odnosi na operativne emisije, energiju potrebnu za grijanje, hlađenje i napajanje zgrada, dok se 11 posto odnosi na materijale i konstrukciju.
Sektor izgrađenog okoliša igra presudnu ulogu u odgovoru na klimatsku krizu, a bavljenje pitanjem takozvanih ‘upfront‘ emisija (koje se odnose na emisije stakleničkih plinova iz početne faze ‘životnog ciklusa‘ zgrade, prije no što ista uđe u upotrebu) ključni je i hitni fokus", preporuka je spomenute organizacije koja predviđa se da će plinovi iz početne faze činiti polovicu ukupnog ugljičnog otiska nove gradnje između sadašnjeg trenutka i 2050.
"Morate paziti na postojeće zgrade... osvježavanje tog fonda i očuvanje njegove relevantnosti dio je nasljeđa održivosti“, rekao je arhitekt, upozoravajući da je održavanje "dugovječnosti fonda" važno kako bi se "izbjeglo zastarijevanje".
Dao je naslutiti da će se inovacija u SAD-u sve češće odnositi na adaptiranje starijih zgrada, kao i drugačija rješenja za javni prostor.
"Programiranje postojećeg fonda zgrada", kao i renovacija i "kreativnost javnog, otvorenog prostora kroz tehnologiju... stvorit će fascinantne prilike za SAD", uvjeren je Gil te dodaje:
"Mislim da često tražimo prilike, a one, zapravo, možda već postoje, a mi ih naprosto ne prepoznajemo".
Kao primjer navodi renovaciju Tornja Willis u Chicagu, koji je nekoć nosio titulu najviše zgrade na svijetu. Kod transformacije spomenute zgrade u fokusu su bili poboljšanje održivosti te smanjenje potrošnje energije i vode. Toranj se može pohvaliti LEED Platinumom, najvišim ekološkim standardom programa koji je razvio američki Green Building Council.
"Dokazali smo da možemo renovirati postojeću zgradu i uistinu pomoći zgradi do ili više takvih zgrada. Mislim da se u tome skrivaju prilike; da pomognemo sebi, ali i drugima", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....