Osam stoljeća veze europskih umjetnika i franjevaca

ZAGREB - Izložba “Milost susreta” o umjetničkoj baštini Franjevačke provincije sv. Jeronima, postavljena na dva kata Klovićevih dvora, otvara se u četvrtak i traje puna dva mjeseca. Kustosica je Ana Medić. Neposredan je povod izložbe jubilej koji će franjevački red proslaviti 2012. godine: prema bilježenju Tome Čelanskog, prvog životopisca sv. Franje Asiškog, upravo je tada 800. obljetnica dolaska ovog sveca na hrvatsku obalu. Prema povijesnim zapisima, baš je tada, bačen olujnim vjetrovima, potražio sklonište upravo na našoj obali.

Unutarnji život

Iako je prvobitna zamisao bila pokazati ne samo likovnu umjetnost, nego i znanost, odgojni rad, ekumenizam, vezane uz ovaj red, zbog trenutne se ekonomske situacije odustalo od ideje i izložit će se isključivo umjetnine.

“Svjesni smo da nijedna izložba, ma kako ona bila vrsno odabrana i postavljena, ne može pokazati 800 godina života jedne redovničke zajednice. Koliko god željeli ispričati priču o nama, ostaje ipak ono što se ne da kroz materijalno pokazati, a to je unutarnji život našega bratstva”, navodi u povodu izložbe fra Josip Sopta. Obuhvaćeno je područje od Rovinja do Kotora, dok ima stotinjak najraznolikijih umjetnina: od slika, skulptura, preko ikona i liturgijskih predmeta, do crkvenog ruha i minijatura....

Talijanski autori

Iako angažiraju i naše velike umjetnike tipa Blaža Jurjeva Trogiranina i Ivana Duknovića, najčešće surađuju s talijanskim autorima, a među najpoznatijima su Lorenzo Lotto, Girolamo da Santa Croce i Jacopo Palma Mlađi.

Uz široj javnosti najpoznatije djelo, Posljednju večeru iz franjevačkog samostana u Hvaru, za franjevce su nastali i monumentalni poliptih braće Vivarini iz 1458. godine s nizom svetačkih likova u rezbarenom i pozlaćenom okviru iz crkve sv. Eugemije u Rabu, te monumentalna “Gospa od Milosti”, na kojoj je mletački slikar Lazaro Bastiani uz likove svetaca prikazao i brojne povijesne ličnosti.

Zadarski graduali

Posebno su dojmljivi iluminirani rukopisi koji su ispisani goticom, te dodatno obogaćeni ilustracijama ili dekoracijama, gdje su naglašena početna slova pojedinog važnijeg sadržaja. Dekorativni rukopisi često su inspirirani cvjetnim motivima, a iako, nažalost, brojne ilustratore povijest ne pamti po imenima, ostalo je zapisano kako je zadarske graduale oslikao Nerio iz Bologne.