"Objektiv NDH: opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost" naziv je izložbe autora Đorđa Mihovilovića i Anete Vladimirov u organizaciji Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac i Srpskog narodnog vijeća, a koja se otvara ovaj petak u Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
Riječ je o policijskim kartonima uhapšenih, čije je zatočeništvo počinjalo ponižavanjem, fotografiranjem i policijskim ispitivanjem te na kraju završavalo konclogorom Jasenovac. U nemalom broju radi se o osobama hrvatske nacionalnosti budući da su žrtve rasnih zakona, Židovi i Romi, u logorske kapacitete NDH dospijevale deportacijama. Izložba koristi policijski karton kao arhivsko sredstvo učenja i sjećanja. Podaci iz kartona omogućuju susret s ljudskim licima, rekonstruiranje dijelova njihovih života i neprestane agonije i straha. Neka lica su, zahvaljujući svojem političkom radu i antifašističkoj borbi, već poznata historiografiji. No, ova izložba komemorira i one koji su do sada vjerojatno ostajali isključivo u sjećanjima svojih bližnjih i svojih neposrednih zajednica.
Riječka premijera izložbe „Objektiv NDH“ donosi uvid u policijske kartone osoba uhapšenih u Zagrebu, no rođenih na području Primorsko-goranske županije. Njihove sudbine, kao i sudbine mnogih nedužnih ljudi, moguće je pogledati sve do 27. siječnja, kada se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Kako smo pisali,izložba je bila pokazana i u Muzeju grada Zagreba, a temelji se na fondu Redarstvene oblasti za grad Zagreb, koji ukupno broji 7824 policijska kartona
"Ovom izložbom podsjećamo na one koje smo zatajili brisanjem njihovim imena i njihovih zasluga, ali i upoznajemo se sa sudbinama takozvanih malih ljudi koji su uglavnom izmicali interesu historiografije, ali ne i represalijama ustaškog objektiva", pisali su Aneta Vladimirov i Đorđe Mihovilović, autori izložbe.
Postav se temelji na fondu Redarstvena oblast za grad Zagreb (HR-HDA-259), koji ukupno broji 7824 policijska kartona, a u kojima se nalaze podaci iz policijske evidencije "za političke i druge sumnjivce".
"Željeli smo ne samo individualizirati nego i humanizirati žrtve KCL-a Jasenovac unutar izabranog uzorka. Ono što je 1941. pa nadalje poslužilo priučenom ustaškom aparatu kao početak dehumaniziranja, na našoj izložbi postaje sredstvo humaniziranja, i to kroz mogućnosti učenja i sjećanja. Jedan od najvažnijih segmenata izložbe jest ekran na kojem dovoljno uporan posjetitelj može pogledati oči u oči sve osobe iz našeg uzorka i, nadamo se, ponijeti nekoga od njih u svome sjećanju", rekla je Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu iz Srpskog narodnog vijeća, uz zagrebačku izložbu.
Pisali smo i sljedeće: Kroz svoj redoviti rad istraživanja okolnosti stradanja žrtava KCL-a Jasenovac Mihovilović je posebnu pažnju posvetio Fondu Redarstvene oblasti Zagreb, unutar kojeg je u više od 7000 policijskih kartona pronašao i izdvojio one kod kojih je utvrđena veza između hapšenja i evidentiranja u Redarstvenoj oblasti Zagreb i deportacije na služenje zadate kazne u KCL-u Jasenovac. Radi se o skupini jasenovačkih zatočenika koja je, za razliku od žrtava rasnih zakona Roma, Srba i Židova, koje su kolektivno deportirane bez naročite ili ikakve evidencije, prolazila kroz opresivnu strukturu NDH.
"U našem uzorku više od polovice imena jesu osobe hrvatske nacionalnosti koje su dakako viđene kao ‘opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost‘, ali pored njih nalaze se i kartoni Židova, Srba i Roma te značajnog broja Slovenaca, koji su u logor dospjeli temeljem sličnih optužbi ili indicija", rekli su nam tada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....