IZLOŽBA U HDLU

Od Bukovca do Bućana: umjetničko blago fratara kolekcionara

 Ranko Šuvar/CROPIX
Od osam stotina umjetnina hrvatskih i bosanskih autora, koliko ih je sakupio fra Stjepan za Galeriju Šimun u Brčkom, 185 izloženo je sada u Zagrebu. Tu su stigle sigurno, no nakon manjih problema na granici

Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ljubo Babić, Miroslav Kraljević, Ivan Meštrović, Nasta Rojc, Vojin Bakić, Edo Murtić samo su neka od imena koja se nalaze u zbirci koju je sakupio fra Stjepan Pavić, svećenik i kolekcionar umjetnina. Zbirka se nalazi u mjestu Dubrave kraj Brčkog, u sklopu samostana Sv. Ante. Dubrave su u blizini nekoć zloglasne, danas gotovo napuštene tržnice Arizona, u mjestu koje čine kućice razasute uz cestu. Galeriju Šimun za zbirku fra Stjepana Pavića, s jednostavnim, minimalističkim formama, skromnim, kakav je i pristup kolekcionarstvu ovoga svećenika, napravio je arhitekt Ivan Prtenjak od kamena, cigle i stakla. Sada je dio umjetnina, uz poneke komplikacije preko granice, prenesen iz Brčkog u Zagreb, za izložbu koja se večeras otvara u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika.

Mali formati, važna djela

“Često se govori o tome da je riječ o malim formatima, no veličina se umjetničkog djela ne mjeri u centimetrima. Pogledajte samo ovaj Augustinčićev kip Mojsija. Na fotografijama izgleda kao da je monumentalan, i oblikovan je kao da je monumentalan, a zapravo je visok tek nekoliko centimetara”, govori fra Stjepan Pavić, dok obilazimo izložbu dan uoči njezina otvaranja. Meni se ne treba “opravdavati” zbog dimenzija umjetnina, kažem mu, znam da su mali formati često najdragocjeniji, na netom otvorenoj izložbi impresionista također su djela Moneta i Renoira, istih dimenzija; kustos francuske izložbe tvrdi da su to djela koja su umjetnici radili za svoju dušu, a ne za Salon ili za prodaju. “Upravo tako”, dodaje fra Stjepan, “to su djela koja su ovi umjetnici radili za svoju dušu”. Na izložbi iz zbirke hrvatskih i bosanskohercegovačkih autora koje je sakupio fra Stjepan Pavić, nema, dakle, djela koja će vas impresionirati svojom financijskom pozadinom ili dimenzijama, to su djela u kojima ćete naprosto - uživati.

Nasta Rojc. Profil starice

Jurkićeva grešnica

Povjesničarka umjetnosti Željka Čorak, koja je u posljednjih četrnaest godina pomogla definirati zbirku fra Stjepana Pavića, u kontekstu ovog našeg razgovora pokazuje na nekoliko crno-bijelih crteža Omera Mujadžića, za koje tvrdi da su “rembrandtovski, naprosto fantastični”. Na tim su Mujadžićevim crtežima religiozni motivi, no fra Stjepan, po struci klasični filolog, kaže kako on nije vođen određenim izborom motiva pri sakupljanju umjetnina, već isključivo kvalitetom: “Želja mi je da se ljudi što bolje upoznaju s umjetnošću, da steknu temelje, da se obrazuju i na području suvremene umjetnosti, kako bi djela kvalitetnih umjetnika našeg doba mogla češće ući i u crkve”.

Nižu se, po motivima, pejzaži, portreti, apstrakcije, poneki akt. Postav je zagrebačke izložbe kronološki, kako kažu Željka Čorak i fra Stjepan, “od Bukovca do Bućana”. Ipak, prva je slika u nizu prikaz “Svetog Jurja i zmaja”, s jakim akcentima crvene boje, djelo Celestina Medovića. Gdje je, pronađen, primjerice, ovaj dragocjen minijaturni crtež? “Na Britanskom trgu, na nedjeljnom Sajmu antikviteta. Ako znate što tražite, tamo možete pronaći fantastične stvari”, tvrdi Željka Čorak, koja pretpostavlja da je riječ o skici za vitraj. S Britanca je portret jedne djevojčice u olovci, rad Miljenka Stančića.

A u postavu, dalje, slijede, Bukovčev crtež “Zarobljenika”, pa “Gusarice” Nikole Mašića, “Oplakivanje Krista” i “Navještenje” Ivana Meštrovića. Fra Stjepan Pavić sakuplja umjetnine još od studentskih dana. Može li se sjetiti prvog djela koje je kupio? “Teško mi se prisjetiti, bilo je to prije četrdeset i više godina. Mislim da je to bio Omer Mujadžić. S umjetnikom sam se rado i družio, u njegovom atelju.

Dok obilazimo izložbu, nekako mi se čini da mu je po senzibilitetu blizak Gabrijel Jurkić, a u postavu su tri njegove slike: “Budući da je u Livnu muzej s umjetninama Gabrijela Jurkića, nisam sakupljao previše njegovih djela. Više me interesiraju autori kojih je manje na tržištu - odgovara. Željka Čorak, pak, upozorava na Jurkićev crtež s motivom grešnice, u tehnici olovke.

Milivoj Uzelac: 'U perivoju'

Novi Tišov u postavu

Kada sam posjetila muzej u Brčkom, prilikom otvaranja 2010. (katalog je radio Mihajlo Arsovski, koji je rekao da se čovjek poput fra Stjepana rijetko susreće), u fundusu je bilo gotovo sedam stotina umjetnina, od toga trećina u stalnom postavu. Sada ih ima stotinjak više. U postavu je zagrebačke izložbe tako i novost zbirke: “Skica za alegoriju glazbe u Zlatnoj dvorani”, rad Ivana Tišova.

Neka su djela bila posuđena za nedavne retrospektive pojedinih autora, primjerice “Glavu starice” mogli smo vidjeti u Umjetničkom paviljonu na retrospektivi Naste Rojc (sada, u HDLU-u, u postavu, uz taj rad stoji jedan pejzaž njezina supruga Branka Šenoe), a “Akt” i “Bika” na retrospektivi Vojina Bakića. Fra Stjepan rado posuđuje umjetnine, nije do sada nikoga odbio. A svaki posjet Zagrebu iskoristi, ujedno, da posjeti ateljee umjetnika, muzeje i galerije.

Je li zadovoljan što je do sada sakupio, pitam ga, kada gleda, sva ova djela na okupu? “Željka i ja ne prestajemo tragati za umjetninama, odmora nema kada ste u kolekcionarstvu”, odgovara. “Ljudi znaju da se ne bavi trgovinom, i da će djela završiti u javnoj zbirci. Fra Stjepan nije niti jednu umjetninu preprodao”, nadodaje Željka Čorak.

U postavu je 185 umjetnina, crteža, slika i skulptura.

Vojin Bakić. 'Glava konja'

“Imamo i neke tematske skupine. Primjerice, umjetnike koji su portretirali svoje kolege, ili one koji su se okušali u drugom mediju”, kaže Željka Čorak. Od slikara Miroslava Kraljevića uz zbirci je skulptura koja prikazuje ženu s vrčem. Tu je i slika s potpisom kipara Branka Ružića. Od Zlatka Kauzlarića Atača u zbirci je portret Miljenka Stančića, od Šulentića portret Radauša, a od Oreba portret Marina Tartaglie koji, prema riječima Željke Čorak, “nevjerojatno liči na sebe”.

Priča fra Stjepana Pavića u Brčkom će se širiti, otvarat će se novi postavi. Naime, on posjeduje zbirku sa 12.000 knjiga, kojoj su donacije dali, među ostalima, i Vlado Gotovac i Branimir Donat. Ima i etnološku zbirku, koja svjedoči o običajima Bosanske Posavine.

Riječ je očovjeku koji uistinu voli to što radi, koji zna što želi. U čitavoj velikoj priči s “malim” umjetninama, vlastiti afiniteti više nisu bitni; biti sitničav i izdvajati imena u ovom je kontekstu nevažno.

Radovanijev crtež spašen iz požara

Puno toga u kolekcionarstvu, dobro je poznato, počiva na privatnim odnosima. Fra Stjepan Pavić njegovao je i njeguje prijateljstva s Jelkom Radauš, udovicom Branka Ružića Julijom, Dulčićevom udovicom Mirom...

Inače, pejzaž “Polja i bregovi” Ljube Babića kupili su povjesničarka umjetnosti i svećenik, u jednom antikvarijatu; odostraga, na slici, još postoji ekspertiza, s potpisom Radovana Ivančevića koja potvrđuje da je riječ o Babićevu djelu. Izvrsni su pariški motivi Đure Sedera, odabrane slike te skica za vitraj franjevačke crkve Ive Dulčića pa Vaništin rani crtež... Tu je i crtež Koste Angelija Radovanija, jedan od rijetkih spašenih iz požara koji su izbili u ateljeu (tragovi paljevine vide se po rubovima). U zbirci su i rani Murtić, prizor procesije u malom selu iz 1936., ali i Murtić iz osamdesetih. Od suvremenih autora primjećujem djela Tomislava Buntaka, Zlatana Vrljkana, Kuliša, Bućana...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 10:31